FELJTON STAVA: Mujaga Komadina, najbolji gradonačelnik Mostara (2)

U izdanju izdavačke kuće “Dobra knjiga” uskoro iz štampe izlazi novo publicističko djelo književnika Ibrahima Kajana. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje šta je to bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”

 

Leksema komadina augmentativ je od imenice komad (grč. kommátion, koma) – u značenju dijela cjeline, odijeljen od cjeline. Kao prezime se rijetko susreće u Bosni i Hercegovini, dok je prilično rasprostranjeno u susjednoj Hrvatskoj – Gorskom Kotaru i Primorju. U antropološkom djelu J. Dedijera Hercegovina spominje se lokalitet Komadine, “mahale u Mucalovićima”, selu nevesinjskog kraja. Posebno je poznat lokalitet Komadinovo vrelo na magistralnoj cesti Mostar – Sarajevo, u blizini Jablanice. Tom su vrelu ime dali vojnici u čast austrijskom inžinjeru, generalu Milošu Komadini senioru, komandantu divizije “Genie”, koja je izvodila radove na novom cestovnom pravcu 1879. godine.

Da je Komadina jedno od novijih mostarskih prezimena, upućuje i podatak da se ne susreće ni u jednom gradskom dokumentu prije kraja prve polovice 19. stoljeća. U istraživanjima Hivzije Hasandedića, prezime Komadina pronađeno je u sudskim dokumentima – Hasana Komadine u 1834. i Arslana Komadine u godini 1844, potpisanih u svojstvu svjedoka u vjenčanom aktu, u hudžetu mostarskog kadije od 29. džumada 1260. hidžretske godine. To su najstariji pisani tragovi prisustva članova porodice Komadina u Mostaru, za koje se pričalo da su porijeklom od Konjica.

Mustafa Komadina rodio se 1256. godine po Hidžri (tj. 1839/40) u Mostaru, na Carini (Husein‑hodžina mahala), u porodičnim konacima, gdje mu je porodica živjela sve do 1878. godine. Dječakovo ime Mustafa zamijenjeno je u verbalnoj upotrebi skraćenicom Mujo.

PORODICA OMERAGE, SINA ARSLANOVA