Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p> </p>
<p>Vođa konzervativne islamističke stranke Enahda Rašid Ganuči izabran je za predsjednika novog parlamenta u Tunisu, u kojem je njegova stranka većinska sila nakon pobjede na izborima od 6. oktobra, drugim raspisanim nakon pada diktature Zinedina Ben Alija.</p>
<p>Osnivač jednog od najutjecajnijih pokreta tzv. “političkog islama”, struje misli koju je pokrenulo “Muslimansko bratstvo” u Egiptu u prvoj polovici 20. stoljeća, dobio je 123 od 207 glasova zastupnika prisutnih u domu i mogao bi formirati vladu u sljedećim danima.</p>
<p>Na drugom mjestu bio je vođa stranke Atajar Gazi Čauči, koji je dobio 45 glasova, a slijedi Felfal, kandidat stranke Tahja Tunes, s 18 glasova, te predstavnik stranke PDL Abir Mousi, branitelj bivšeg diktatorskog režima, koji je privukao 21 glas.</p>
<p>Izbor je nagrada visoke simboličke vrijednosti za Ganučija, koji je krajem šezdesetih stvorio Enahdu s Abdelfatahom Mourom, zbog koje je upoznao i zatvor i izgnanstvo u svojoj dugoj borbi kako protiv autoritarnog režima Habiba Burgibe, kojeg su smatrali ocem neovisnosti Tunisa, kao i protiv svrgnutog Ben Alija.</p>
<p>Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.</p>
<p>U maju 2015. organiziran je kongres na kojem je Enahda pretvorena u modernu stranku i odvojeno je političko djelovanje od vjerskog propovijedanja.</p>
<p> </p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Šta je ostalo od državnosti Bosne i HercegovinePROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA