Nepostojanje institucija koje će se sistematski baviti leksikografskom djelatnošću, problem je s kojim se Bosna i Hercegovina susretala i prije nego što je postala nezavisna država
. Naredno poglavlje posvećeno je osmerici markantnih prosvjetnih radnika, kako mualima iz bužimske medrese s kraja 19. stoljeća, tako i aktivnih profesora.</p>
<p>Jedno od opsegom najvećih poglavlja obuhvaća vjerske službenike kojih je bilo mnogo u povijesti ovog kraja. Navedeni su poznati bužimski alimi, hafizi, glavni imami, ali i mnogi drugi istaknuti službenici Islamske zajednice. Šestim poglavljem dominira biografija generala Izeta Nanića, najznamenitijeg Bužimljanina. Osim njegove, u poglavlju <em>Vojne starješine</em> uvrštene su biografije vodećih vojnih starješina 505. viteške brigade, zatim nosioci viših oficirskih činova u redovnoj vojsci te biografija jednog narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Naredna cjelina posvećena je bužimskim privrednicima i uspješnim poduzetnicima, od prvih registriranih trgovaca iz doba austrougarske uprave do vlasnika modernih lokalnih preduzeća. Sedmo poglavlje obimom je najmanje i sadrži tek dvije biografije domaćih zdravstvenih radnika. Poglavlje <em>Sportisti</em> također ne donosi veliki broj biografija, a razlog je slaba razvijenost sporta na ovim područjima.</p>
<p>Deseto, opsegom ponajveće poglavlje, obrađuje biografije značajnih političkih predstavnika od perioda formiranja Jugoslovenske muslimanske organizacije u Bužimu nakon Prvog svjetskog rata do današnjih bužimskih predstavnika na kantonalnom, federalnom i državnom nivou vlasti. U ovo poglavlje uvrštene su i biografije bužimskih načelnika iz triju perioda postojanja općine.</p>
<p>Pretposljednje poglavlje imalo je najšire kriterije i njega sačinjavaju “obični” ljudi koji su, svako na svoj način, obilježili određeno vrijeme, a takvih biografija ukupno je devet. U posljednjem su poglavlju biografije petnaest bosanskohercegovačkih naučnika, političara i vojnih komandanata koje je Bužim prigrlio kao svoje dodijelivši im priznanje “Počasni građanin općine Bužim”.</p>
<p>Nazvavši ga “dobro osmišljenim, koncipiranim i dokumentiranim djelom”, Edin Šaković, jedan od recenzenata, smatra da će leksikon “predstavljati vrijedan doprinos publicističkoj produkciji općine Bužim te biti od koristi lokalnoj zajednici”. “<em>Biografski leksikon općine Bužim</em>”, smatra Šaković, “predstavlja i veoma koristan model i primjer kako realizirati slične projekte u drugim lokalnim zajednicama.”</p>
<p>Važno za sagledavanje koncepta ovog leksikona jeste i to da autori nisu uzimali samo biografije ljudi koji su za Bužim vezani rođenjem nego i biografije osoba koje su, doselivši se, svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u ovom krajiškom mjestu.</p>
<p>“Otkud potreba autora da urade ovakav projekt?”, pita se recenzentkinja Eliva Islamović pa kaže da je odgovor jednostavan: “Leksikon je rezultat opsežnih istraživanja, važan podsjetnik i čuvar memorije individualnog i kolektivnog prepoznavanja. Ova knjiga vrijednih autora spasit će od zaborava, potisnutosti na marginu ili isključenosti povijesnog iskustva i pamćenja mnoge aktere povijesnih i društvenih zbivanja i omogućiti savremenicima, ali i generacijama koje dolaze sjećanje.”</p>
<p>Na promociji je govorio i književnik Ibrahim Kajan. O leksikonu je kazao da, iako je naslovljen kao lokalni – bužimski, svojom sadržinom uveliko premašuje lokalne okvire. “Ovo je večer koju ćemo pamtiti po nevjerovatnoj posjećenosti, po mladim briljantnim autorima <em>Biografskog leksikona općine Bužim</em> Sijamhodžiću i Suljadžiću, po odmjerenom proslovu g. Kržalića, izdavača, po odličnom voditelju, promotorima, reakcijama iz publike, atmosferi ganuća i odanosti lišene patetike…”, istaknuo je Kajan.</p>
<p>Posebno je pohvalio BZK “Preporod” Bužim, kojeg, na temelju dosadašnjeg rada, smatra jedinstvenim u Bosni i Hercegovini. “Taj ‘mali’ ‘Preporod’ bez adrese svima je pokazao (radom!) šta je zadatak toj kulturnoj zajednici i da je njegovo mjesto u središtu, a ne na margini bošnjačkog društva”, rekao je promotor <em>Biografskog leksikona općine Bužim</em> prof. dr. Ibrahim Kajan, bivši dugogodišnji predsjednik “Preporoda” u Hrvatskoj.</p>
<p style=)
Fotografije: Agan SKENDEROVIĆ i Nisvet PORIĆ
Prethodni članak
In memoriam: Zilhad Ključanin (1960–2016)Sljedeći članak
Film “Prizivanja 2”: Stvarnost kao najstrašniji horor
PROČITAJTE I...
UZ 31. GODIŠNJICU SMRTI ĆAMILA SIJARIĆA
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Univerzalni rječnik čuda Almina Kaplana: RASKOŠNE POETSKE SLIKE
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.