fbpx

Broj turista iz Turske porastao za 7.774%

Imajući na umu trend iz prošle godine, kada je u odnosu na 2016. godinu broj turista povećan za 13,7%, sve su prilike da će ove godine Bosna i Hercegovina dosegnuti ukupni prijeratni broj turista, s nešto drukčijom strukturom doduše

Bosna i Hercegovina nikada nije bila turistička velesila. Naročito nije bila privlačna stranim turistima, sve do 1984. godine i Olimpijskih igara. Mnogo su brojniji među gostima bili oni domaći, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz ostalih republika tadašnje Jugoslavije. Naprimjer, 1966. godine, od 845.436 turista koji su registrirani u našoj republici, njih je 43% bilo iz Bosne i Hercegovine, 37% iz ostatka Jugoslavije, a samo 19,5% iz inostranstva. Deset godina poslije, 1976. godine, posjeta je bilo znatno veća. U Bosni i Hercegovini boravilo je 1.364.775 turista, od čega je bosanskohercegovačkih bilo 42,5%, ostalojugoslavenskih 41,5%, a stranih tek 16%.

Olimpijske godine u Bosni i Hercegovini boravila su do tada rekordna 1.931.173 turista. Iz Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih republika bilo ih je po 41,5%, dok je njih 17% došlo iz Evrope i drugih zemalja svijeta. Stranih turista bilo je te godine ukupno 330.000, odnosno tačno dvostruko više nego 1966. i za 114.000 više nego 1976. godine. Njihov broj nastavio je rasti sve do 1988. godine, kad ih je u Bosni i Hercegovini boravilo 425.000, odnosno 22,5% od ukupnog broja turista u toj godini.

Već 1990. godine došlo je do znatnog smanjenja dolazaka svih turista, pa je ukupan broj sišao na razinu iz kasnih sedamdesetih (1.478.355), od čega je stranih bilo 22% (321.000).

Neposredno nakon rata, s uništenom infrastrukturom i minskim poljima po olimpijskim planinama, Bosna i Hercegovina iznova je prestala privlačiti sve vrste turista. Dvije godine poslije rata, našu državu posjetila su 268.344 turista, od čega je domaćih bilo 57%, iz zemalja bivše Jugoslavija bilo ih je 20,5%, a iz svih ostalih država 22,5%, odnosno približno 51.000.

Taj je broj postupno rastao, a posljednjih je godina došlo do strelovitog skoka, pa je 2017. godine u našoj zemlji boravilo 1.307.319 gostiju, od čega je stranaca bilo 923.050. Turista iz Bosne i Hercegovine bilo je 384.269 (29%), iz zemalja bivše Jugoslavije bilo ih je 252.698 (19%), a iz ostalih zemalja svijeta 674.287 (52%).

U odnosu na olimpijsku 1984. godinu, broj turista koji ne dolaze iz republika, odnosno iz zemalja bivše Jugoslavije, porastao je za 104%, broj turista iz bivšejugoslavenskih republika smanjio se s 803.000 na 252.000, a broj domaćih sletio je sa 798.000 na 384.000. Dakle, ukupan broj turista manji je za jednu trećinu, uglavnom zbog znatnog smanjenja broja bosanskohercegovačkih gostiju. Ipak, u odnosu na 1990. godinu, riječ je o padu od ne tako visokih 11,6%.

Imajući na umu trend iz prošle godine, kada je u odnosu na 2016. godinu broj turista povećan za 13,7%, sve su prilike da će ove godine Bosna i Hercegovina dosegnuti ukupni prijeratni broj turista, s nešto drukčijom strukturom doduše, u kojoj umnogome prednjače strani turisti, pa je i zarada, imajući na umu standard tadašnjih jugoslavenskih građana i današnjih stranih turista, neusporedivo viša.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI