fbpx

Bez termoelektrane u Banovićima, grad će poslije 2035. doživjeti kolaps

“Trenutno imamo deficit s određenim radnicima, to su prvenstveno bravari, varioci i čistačice. U prethodnom periodu, za vrijeme prošle uprave, primljeni su određeni ljudi bez planova s pogona i njihovih potreba, pa i angažirana treća lica za određene poslove. Zatekli smo ugovor potpisan s privatnom firmom o angažmanu varilaca i bravara, kojoj je plaćano godišnje 100.000 maraka za angažiranje njihovih radnika u našem rudniku. Među oko 3.000 zaposlenih u Rudniku nema bravara i varilaca”

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Rudnici mrkog uglja “Banovići” za ovaj grad su sve. Bez rudnika “Banovići” su ništa. Rudnik je zapravo jedina ozbiljna kompanija u Banovićima. Sve prijeratne kompanije u Banovićima uništene su lošom privatizacijom. Ima nešto malo malih privatnih firmi. I to je sve.

Gotovo da nema porodice u Banovićima čiji barem jedan član nije zaposlen u Rudniku. Na čelu rudnika mrkog uglja “Banovići”, kao vršilac dužnosti direktora, od maja ove godine nalazi se Fadil Kudumović. U maju je istekao mandat prošloj upravi koja je na čelu Rudnika bila 16 godina. Kudumović je na ovu poziciju došao iz privatnog sektora, s 20 godina radnog iskustva, od čega je 15 godina na rukovodećoj poziciji.

STAV: Pošto dolazite iz privatnog sektora, niste ranije imali veze s rudnikom, Vi ste novo lice u kompaniji, svježa krv, šta donosite RMU “Banovići”?

KUDUMOVIĆ: Nova bi uprava Rudniku mogla donijeti mnogo, ali ne samo Rudniku nego i radniku. Mi smo uprava koja vrednuje i nagrađuje rad, tako da za one koji rade neće biti problema. Na samom početku mog angažmana u ovom preduzeću rekao sam da posebnu pažnju treba posvetiti nosiocima proizvodnog procesa, odnosno radnicima u direktnoj proizvodnji. One koji rade treba dodatno stimulirati, najbolji način za to jeste nova sistematizacija i vrednovanje rada u preduzeću, što ćemo u narednom periodu nastojati uraditi. Svako ko radi u interesu društva ne treba da brine, jer nama su prije svega potrebni vrijedni i odgovorni radnici s kojima ćemo moći ostvariti zacrtane planove.

STAV: Kakva je razlika između vođenja privatne kompanije i državnog preduzeća, posebno ovako velikog i značajnog kao što je to RMU “Banovići”?

KUDUMOVIĆ: Velika je razlika. U privatnom sektoru si naučio na sistem gdje se vrednuje red i rad. Ovdje svega ima, samo nema reda i rada. Prvo što pokušavamo uraditi jeste da se stvori radna disciplina radniku, gdje on mora shvatiti da mora zaraditi platu od svog rada, a ne nerada. Pojedinci su naviknuti da ne dolaze na posao, da dolaze i odlaze kada hoće i kako hoće, da ne rade a da dobijaju plate. To će se promijeniti, dosta toga je urađeno u ovih nekoliko mjeseci, već se vide pomaci. Pravi je radnik uvidio to da se vrednuje njegov rad, da ima slobodu u radu, nije mu ranije bio adekvatno nagrađen rad i bio je mobingovan. Sada se vidi drugačije raspoloženje kod radnika, kod pravih radnika koji pošteno zarađuju svoju platu, sad imaju svi isti tretman, nema povlaštenih, ko radi, bit će nagrađivan, ko ne radi, bit će sankcioniran.

STAV: Kakvo ste stanje u RMU “Banovići” zatekli kada ste preuzeli dužnost predsjednika uprave preduzeća?

KUDUMOVIĆ: Nismo zatekli ni približno istu situaciju u Rudniku kakva se godinama prezentirala u medijima. Zatekla su nas velika zaduženja, od kojih bih posebno istaknuo dva ugovora koja su potpisana od strane stare uprave neposredno prije primopredaje dužnosti, kojima se preduzeće zadužilo za oko 20 miliona maraka. Ugovori su posebno sporni jer za njih nisu osigurana finansijska sredstva, te smo morali brzo djelovati kako bismo pronašli adekvatna rješenja i pokrenuli proces stabilizacije i konsolidacije preduzeća. Krenuli smo u pregovore s bankama da bismo osigurali kredite i ispoštovali potpisane ugovore kako preduzeće ne bi snosilo eventualne posljedice. Krenuli smo u intenzivne razgovore s Vladom FBiH, kao većinskim vlasnikom Rudnika, i tražili pomoć u rješavanju spomenutih problema. Naišli smo na njihovo razumijevanje i postigli dogovor oko saniranja zatečenih dugovanja, kao i način realizacije određenih investicionih ulaganja.

Osim finansijskih dugovanja, zatekli smo i izraubovana ležišta i velike probleme s pomoćnom mehanizacijom, pa smo odmah krenuli u iznalaženje efikasnog rješenja. Uspjeli smo sanirati naslijeđeno stanje, a s ciljem bolje produktivnosti rada i veće potražnje za ugljem koja dolazi u posljednjem kvartalu godine, pokrenuli smo nabavku nove pomoćne mehanizacije. Nedavno smo potpisali ugovor za nabavku novog gredera CAT-16, čiju isporuku očekujemo do kraja godine, vrijednost investicije je 1,5 miliona maraka. To neće biti jedina investicija u pomoćnoj mehanizaciji. U proceduri je i nabavka novog buldožera za potrebe površinske eksploatacije uglja koja će značajno doprinijeti proizvodnom procesu i osigurati dodatnu stabilnost proizvodnje. Nastavili smo realizaciju izgradnje transportnog sistema na površinskom kopu Turija, koji je u završnoj fazi. U međuvremenu su pristigle drobilice koje su u procesu montaže, a završena je i procedura nabavke odlagača. Do kraja godine imamo u planu raspisati tender za nabavku još jednog širokog mehaniziranog čela za potrebe podzemne eksploatacije uglja.

Ukupna investiciona ulaganja u ovoj godini iznose 67,3 miliona maraka, a u sklopu ovih ulaganja su i investicije započete 2019. godine.

STAV: Osim zaduženja i dotrajale mehanizacije, kakve ste još probleme zatekli u Rudniku?

KUDUMOVIĆ: Trenutno imamo deficit s određenim radnicima, to su prvenstveno bravari, varioci i čistačice. Za vrijeme prošle uprave primljeni su određeni ljudi bez planova s pogona i njihovih potreba, pa i angažirana treća lica za određene poslove. Zatekli smo ugovor potpisan s privatnom firmom o angažmanu varilaca i bravara, kojoj je plaćano godišnje 100.000 maraka za angažiranje njihovih radnika u našem rudniku. Među oko 3.000 zaposlenih u Rudniku nema bravara i varilaca. Zato smo dali pogonima instrukcije da vide svoje potrebe, da probamo internim oglasima, prebacivanjem radnika, podmiriti potrebe. Za taj interni oglas moramo tražiti saglasnost Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i nadam se da ćemo to brzo riješiti. U narednom periodu očekujem popunu toga, a u slučaju da ne popunimo taj broj radnika, tražit ćemo saglasnost Federalnog ministarstva za prijem određenog broja tih kadrova. Imamo i problem nedostatka inžinjera mašinstva. Nekad su primljeni inžinjeri na određeni period, na dvije godine, i njima ugovori ističu 31. marta 2020. i tu nam treba saglasnost Ministarstva da ih zaposlimo.

Osim problema nedostatka određenih kadrova zbog neplanskog zapošljavanja u prethodnom periodu, imamo problem i s nabavkom eksploziva. Od 2012. godine RMU “Banovići” nije sklopio ugovor o javnoj nabavci eksploziva, sve je išlo pregovaračkim postupkom. Tu je favorizirana jedna firma koja je radila svih ovih godina. Nas je zateklo rješenje Ureda za žalbe, gdje se kaže da se mora provesti ta procedura javne nabavke na način da se omogući svim učesnicima isti tretman. Bivša uprava to je svjesno ili nesvjesno ignorirala i nastavljala s tom praksom poništavanja tendera i jedna je firma radila do dan-danas. Za dva-tri dana bit će raspisan tender za eksploziv po preporukama Ureda za žalbe, gdje će moći učestvovati sve firme u nabavci eksploziva.

Na zadnjoj sjednici uprave tražio sam od tehničkog direktora i ostalih članova uprave da sagledamo mogućnosti nabavke i dopremanja guma i rezervnih dijelova iz Bjelorusije. S obzirom na stanje u Bjelorusiji, bojim se eskalacije sukoba, a Rudnik “Banovići” ima 21 kamion bjeloruskog proizvođača “Belaz”. Moglo bi doći do problema u nabavci dijelova ako dođe do eskalacije sukoba u Bjelorusiji. Imamo potpisane okvirni i godišnje ugovore, tražio sam od komercijalnog sektora da odmah poruči sve gume koje su predviđene ugovorom za ovu godinu, jer ih je jako teško nabaviti, a često dolazi do pucanja tih guma, bolje neka stoje kod nas u skladištu. Od mašinskog sektora tražio sam da nam poruči osnovne dijelove koji odlaze na kamionima da ne bismo došli u situaciju da nam stanu kamioni, a mi ne možemo nabaviti dijelove.

STAV: U proteklih nekoliko godina Uprava Rudnika dobijala je svaku mogućnost saradnje s Vladom Federacije, većinskim vlasnikom Rudnika. Je li sada taj odnos na relaciji Uprava – Vlada FBiH drugačiji?

KUDUMOVIĆ: Mi s Vladom FBiH imamo jako dobar odnos. U ovom kratkom periodu uspjeli smo održati niz sastanaka, kako s Vladom, tako i s resornim Ministarstvom. Oni su nedavno bili u posjeti Rudniku. Nepojmljivo je biti u lošem odnosu s većinskim vlasnikom preduzeća s kojim imate zajedničke interese, a to je stabilnost preduzeća na koje se u velikoj mjeri oslanja elektroenergetski sektor Federacije BiH. O značaju Rudnika “Banovići” više puta govorili su premijer i resorni ministar koji godinama vuku oprezne poteze kako ne bi ugrozili stabilnost preduzeća niti status ijednog uposlenika. Oni su, kao većinski vlasnici, naši prvi saveznici u rješavanju svih eventualnih problema, što se pokazalo nakon našeg dolaska u preduzeće. Zbog toga ne vidim razloga za zatezanje odnosa između Vlade i uprave.

STAV: S obzirom na to da je u Banovićima politička situacija prilično napeta, kako Vi, kao direktor Rudnika, uspijevate održati korektne poslovne odnose sa svim stranama?

KUDUMOVIĆ: Svi znaju kakvo je stanje u Banovićima vezano za politiku, ali malo je drugačije stanje promjenom u rukovodstvu Rudnika, zbog čega je došlo do naglog odljeva članstva iz PDA jer nema više političkih pritisaka na zaposlene u Rudniku i njihove familije. Narod u Banovićima je živio u strahu jer je ta politička partija crpila svu moć iz Rudnika. Ta moć je presječena, to je običan građanin prepoznao i masovno se distancira od te političke partije. Ja sam tražio i od Uprave da u Rudniku ne smije biti uplitanja politike u rad Rudnika, došli smo da radimo i održimo Rudnik u stabilnom stanju. Evo, danas je (četvrtak, 10. septembar, op. a.) Dan općine Banovići, a ta politička partija na vlasti – PDA – nije pozvala direktora Rudnika na svečanu sjednicu. Ja imam kontakte s načelnikom jer Općina i Rudnik moraju sarađivati, plaćamo koncesije Općini, Općina živi od nas, također, tražio sam od njega da ono što Rudnik traži vezano za svoje poslovanje da se to hitno stavlja i na Vijeće i da se rješava odmah. Dosad nismo imali neke prevelike potrebe, ali ono što smo tražili pojedinci u Općini pokušali su to na stari način rješavati, moraš pitati ovoga, onoga, ja sam od načelnika tražio da se dopis od Rudnika hitno rješava i zasad nemamo problema. Ali izbori su blizu i sve se komplicira.

STAV: Da li je još aktivan projekt izgradnje TE u Banovićima, u zadnje vrijeme prestalo se pričati o tome?

KUDUMOVIĆ: Termoelektrana u Banovićima od općeg je interesa za Rudnik, ali i općinu Banoviće i mi ćemo nastaviti s realizacijom projekta uz saradnju s Vladom FBiH, koja će dati konačne upute o daljim aktivnostima. Neupitno je da se ponovo mora pokrenuti inicijativa za izgradnju termobloka koji bi dugoročno osigurao egzistenciju rudnika. Mi smo već održali sastanak s predstavnicima kineske firme Dongfang Electric Corporation, koji su zaduženi za implementaciju projekta izgradnje termoelektrane na kojem smo razgovarali o daljnjim aktivnostima na realizaciji projekta. Kineska kompanija nosilac je posla i investitor 80 posto. Dali smo im do znanja da nama treba elektrana i da ćemo mi ići u taj proces s obzirom na izgradnju bloka 7 TE Tuzla, za koju je predviđeno samo 20 posto našeg uglja, 400-500 hiljada tona godišnje, gdje se termoblok 6 gasi 2035. godine, i mi ćemo biti dovedeni u situaciju da nemamo gdje plasirati ugalj, to je oko milion tona godišnje koje sada isporučujemo TE “Tuzla”. Angažirali smo se i našli austrijski investicioni fond Abeks, koji nam je dostavio svoju ponudu za finansiranje 20 posto, koliko treba Rudnik da finansira izgradnju TE “Banovići”. Uprava Rudnika traži i od Nadzornog odbora i od resornog Ministarstva da se očituju o daljnjim koracima o sklapanju ugovora s ovim fondom, jer Vlada FBiH mora biti garant za to i Vlada mora donijeti odluku idemo li dalje ili ne jer je Vlada većinski vlasnik Rudnika, 70 posto, i njihova je konačna riječ. Ako ne bude termoelektrane u Banovićima, ja se bojim da će Banovići poslije 2035. doći u kolaps, jer sve je vezano za Rudnik u Banovićima.

STAV: Relativno ste kratko vrijeme na čelu Rudnika, no ipak možemo govoriti o rezultatima poslovanja u prvoj polovini godine. Kakvi su rezultati?

KUDUMOVIĆ: Onima koji su do sada pratili rad ovog preduzeća poznato je da je godinama ranije bilo značajnih problema s proizvodnjom uglja i otkrivke u prvom dijelu godine, pa i u ljetnim mjesecima, kada su se uglavnom bilježili negativni poslovni rezultati. Ovog puta to nije slučaj. Zaključno s jučerašnjim danom (srijeda, 9. septembar, op. a.), u Rudniku “Banovići” proizvedeno je 1.078.497 tona separisanog uglja, što znači da se proizvodnja odvija u okviru predviđenih godišnjih planova, odnosno da je plan proizvodnje ispunjen s 95,13 posto. Ono što je jako bitno u rudarskom sektoru jeste realizacija otkrivke uglja koja dugoročno osigurava stabilnost preduzeća. I na tom polju bilježimo izuzetno dobre rezultate s obzirom na to da je do danas plan na otkrivci ispunjen s 99,2 posto, što znači da za naredni period imamo dovoljne količine otkrivenog uglja. Dosadašnja stabilna proizvodnja uglja i otkrivke izvjestan je pokazatelj da će zacrtani godišnji planovi biti ispunjeni i da u pitanje neće doći finansijski položaj preduzeća.

U poslovnom smislu, Rudnik “Banovići” ove godine postiže i značajne iskorake. Djelimičnom promjenom starih i primjenom novih metoda organizacije rada ostvaren je poslovno-finansijski uspjeh koji nije zabilježen u poslijeratnom periodu. Prema zvaničnim podacima, u prvih šest mjeseci Rudnik je pozitivno poslovao u iznosu od 1,2 miliona maraka, što je izvanredan rezultat uzme li se u obzir činjenica da je planom poslovanja za ovaj period predviđen negativan finansijski rezultat, odnosno gubitak od 4,2 miliona maraka. Dosadašnji rezultati ulijevaju optimizam, a postignuti su dodatnim angažiranjem svih uposlenih i ozbiljnim pristupom poslu. Svakodnevno smo na terenu, pratimo rad svih organizacionih jedinica i za svaki eventualni problem zajednički pokušavamo iznaći najbolje rješenje, što se pokazuje kao ispravna metoda rada.

 

 

PROČITAJTE I...

Uspjeh vojne industrije u narednim godinama garantira i razvoj novih proizvoda, među kojima su samohodna haubica, koja je već u fazi testiranja i čiji bi prototip trebao biti završen do kraja ove godine, te razvoj prve bosanskohercegovačke puške koji bi također trebao biti završen u ovoj godini

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI