Koalicija Zajedno za BiH, koju čine SDA, SBiH i BPS, 'osvojila' je 4 mandata u Narodnoj skupštini RS i blizu 30.000 glasova. Koalicija Proevropski blok, koju čine tzv. građanske stranke (SDP, DF, Naša stranka, NB, SBB i dr. ), nije osvojila ni jedan mandat u NS RS, a 'prosula' je više od 11.000 glasova. Da smo nastupali svi zajedno, imali bismo još dva mandata s ovih 'propalih' 11.000 glasova. To je cijena bošnjačkog političkog nejedinstva. Isto je bilo i u prošlom izbornom ciklusu, kada SDP nije htjela u koaliciju Domovina”

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Centralna izborna komisija BiH potvrdila je rezultate izbora u Bosni i Hercegovini održanih 7. oktobra. U izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske od probosanskih stranaka koalicija Zajedno za BiH ostvarila je najbolji rezultat. Begija Smajić iz Srebrenice, kao kandidat ove koalicije, bit će zastupnica u NS RS u naredne četiri godine. Proteklih šest godina Begija Smajić bila je odbornica u Skupštini Opštine Srebrenica. S porodicom živi u Srebrenici. U naredne četiri godine bit će jedina Bošnjakinja i prva pokrivena žena u NS RS.

“Prema objavljenim potvrđenim rezultatima CIK-a, tačno je da sam jedina Bošnjakinja u NS RS. Voljela bih da ima još Bošnjakinja u NS RS, ali, nažalost, nema. Također je tačno da ću ja u ovoj skupštini biti prva Bošnjakinja muslimanka pokrivena mahramom. Mislim da moj islamski način odijevanja, u kojem mahrama čini važan dio, ne bi trebao nikome smetati najmanje iz tri razloga. Prvi je da su bosanskohercegovačko društvo i država demokratski, a Republika Srpska njegov je sastavni dio. Demokratija podrazumijeva da svako ima pravo da se oblači po svom svjetonazoru, pa tako i ja. Navela bih primjer da se za mjesto u Kongresu SAD-a izborila ove godine Ilhan Omar, također pokrivena muslimanka, a izbjeglica je iz Somalije.

Želim napomenuti da engleska kraljica nosi mahramu. Drugi razlog je da Bošnjakinje muslimanke više od pet stoljeća čine jednu od najznačajnijih karakteristika bosanskohercegovačkog društva i da su svi naviknuti na islamsko odijevanje žena u Bosni i Hercegovini. To je postala neodvojiva kulturna i tradicijska vrijednost bosanskohercegovačkog društva. Treći je razlog možda i najvažniji, a to je da ću ličnim primjerom svjedočiti multietničku i multireligijsku sadržajnost bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. A ona se izražava u činjenici da RS nije samo entitet Srba, srpskog jezika i pravoslavne vjere, već istovremeno i entitet Bošnjaka, bosanskog jezika i islamske vjere.

STAV: Mogu li Bošnjaci u Republici Srpskoj biti zadovoljni ostvarenim rezultatima?

SMAJIĆ: Lično nisam zadovoljna rezultatima izbora, a mislim da ni Bošnjaci kao konstitutivan narod entiteta RS ne mogu biti zadovoljni. Koalicija Zajedno za BiH, koju čine SDA, SBiH i BPS, “osvojila” je 4 mandata i blizu 30.000 glasova. Koalicija Proevropski blok, koju čine tzv. građanske stranke (SDP, DF, Naša stranka, NB, SBB i dr. ), nije osvojila ni jedan mandat u NS RS, a “prosula” je više od 11.000 glasova. Da smo nastupali svi zajedno, imali bismo još dva mandata s ovih “propalih” 11.000 glasova. To je cijena bošnjačkog političkog nejedinstva. Isto je bilo i u prošlom izbornom ciklusu, kada SDP nije htjela u koaliciju Domovina. Bošnjačka politička ljevica, “lamentirajući” o građanskom društvu, ustvari nanosi političku štetu Bošnjacima u RS, jer ne može da osvoji ni jedan mandat.

S druge strane, svoju “političku filozofiju” građana, kao da mi nismo građani i građanke ako smo Bošnjakinje i muslimanke, provodi na prostoru gdje su Bošnjaci većina, a to u praksi znači da je sve srpsko ondje gdje su Srbi većina, pa i politika, gdje su Hrvati većina, sve je hrvatsko, a ondje gdje su Bošnjaci većina, to dijele na tri dijela. Na sceni je perfidna politika svođenja Bošnjaka kao većinskog naroda Bosne i Hercegovine na nacionalnu manjinu. Zato bih ovom prilikom željela da istaknem političku zrelost i mudrost predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i predsjednika SBiH Amera Jerlagića što su uspjeli da formiraju koaliciju Zajedno za BiH. Na regionalnom nivou značajan doprinos ovom političkom projektu dali su doc. dr. Edin Ramić i prof. dr. Adib Đozić.

STAV: Šta očekujete u NS RS? Korektan odnos kolega i korektnu saradnju?

SMAJIĆ: Mislim da ne postoji ni jedan razlog da odnos kolega u Narodnoj skupštini Republike Srpske prema meni ne bude korektan. Što se mene tiče, ja ću se prema svakom odnositi korektno, jer svako je od zastupnika legitimni predstavnik određene grupe glasača.

STAV: Proteklih godina bili ste odbornica u Skupštini Opštine Srebrenica. Time ste stekli određeno političko iskustvo. Kako ćete nastupati u NS RS? Građani, povratnici prije svega, očekuju da govorite o problemima s kojima se susreću i tražite rješenja.

SMAJIĆ: U NS RS ću nastupati u okviru Kluba Bošnjaka, to podrazumijeva da ću primarno iznositi stavove Kluba, što ne znači da neću, kada se za to ukaže potreba, iznijeti i lične stavove. Svakako da ću primarno govoriti o problemima povratnika Bošnjaka u RS. Nažalost, po mnogim pitanjima, Bošnjaci povratnici u RS su diskriminirani. Upečatljiv je primjer osporavanja prava na imenovanje maternjeg jezika. Bošnjaci su jedini narod u Evropi kojem se, konkretno u Republici Srpskoj, osporava pravo na imenovanje maternjeg, bosanskog jezika. To mora prestati. Pravo na slobodno imenovanje maternjeg jezika i njegovu upotrebu u obrazovnom sistemu jeste jedno od osnovnih ljudskih prava. Zato ću u NS RS često prije diskusije istaći da ću se obratiti na bosanskom jeziku. Zalagat ću se, također, za potpunu implementaciju aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz pravo povratnika na zapošljavanje u entitetskim i općinskim institucijama u procentu prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Jedan vrlo važan proces koji se sada odvija u RS jeste “ukidanje” gruntovnice i uspostava “nove” vlasničke strukture nad nepokretnostima u organima lokalne samouprave, a na osnovu Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti RS. To je proces u kojem bi Bošnjaci mogli samo voljom i neznanjem službenika ostati bez imovine. Ko malo bolje poznaje historiju zemljovlasničkih odnosa u Bosni i Hercegovini, raznih agrarnih reformi, zna da je na najperfidniji način kroz nametnute zakone oduzimana zemlja od Bošnjaka. To se može desiti i sada ako o tome ne budemo vodili računa. Zato ću se zalagati da ovaj posao bude transparentan i da se bez uvida i potpisa svakog građanina ne može knjižiti imovina, posebno zemlja, na nekoga ko nije njen stvarni vlasnik. Jer, ako Bošnjaci dozvole da ostanu bez ličnog vlasništva, sami će sebe dovesti u izuzetno težak položaj. Država Bosna i Hercegovina bez državnog vlasništva ličila bi na praznu kartonsku kutiju koja bi se srušila čim padne kiša.

Pošto institucije, prije svega entitetske, do sada nisu izdvajale sredstva za bošnjačka povratnička naselja, insistirat ću da se ta praksa promijeni, jer i Bošnjaci povratnici “pune” entitetski budžet pa imaju pravo da ga koriste. Nažalost, Bošnjaci su narod nad kojim je u ratu počinjen genocid. Zalagat ću se za uklanjanje posljedica genocida nad Bošnjacima. Beskompromisno ću se suprotstaviti negatorima genocida i pokušajima revizije pravosnažnih istina o genocidu. Nažalost, i 23 godine nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima potvrđenog pravomoćnim sudskim presudama Bošnjaci moraju da se bore za osnovna ljudska prava u RS. Insistirat ću da se, gdje god su domaći, nacionalni i međunarodni sudovi donijeli pravosnažne presude za zločin genocida nad Bošnjacima, u tim mjestima spomenicima obilježe mjesta stradanja.

STAV: Šta su rješenja svih navedenih problema?

SMAJIĆ: Rješenje je da se dosljedno primjenjuju i poštuju zakoni, sudske presude, da se poštuju osnovna ljudska prava. Potrebno je, također, dosta političke volje, a da bi je bilo, u politici mora biti mnogo više etike nego što je danas ima. Vjerujem u snagu, volju i poštenje bosanskog čovjeka, bio on Bošnjak, Hrvat, Srbin, ili neko četvrti. Potvrđuje to višestoljetni multinacionalni karakter Bosne i Hercegovine.

STAV: Mislite li da je dovoljna zastupljenost žena u bosanskohercegovačkoj politici uopće, a posebno na rukovodećim pozicijama?

SMAJIĆ: Smatram da nema dovoljno žena u politici i da bi ih trebalo biti više na svim nivoima vlasti i u svim institucijama. Vjerujte, nije to sve do muškaraca, žene se moraju više truditi u društvenom i političkom aktivizmu.

STAV: Biti majka, nastavnica, odbornica i sada zastupnica u NS RS. Kako se to sve uskladi?

SMAJIĆ: Smatram da, ako čovjek ima iskren nijet prema sebi, prema društvu i prema Allahu, dž. š., onda mu ni jedan posao nije težak. Ako si brižna i dobra majka, onda imaš obavezu da budeš dobra supruga, dobar i koristan član društva na svim nivoima njegove organizacije. Ja pokušavam da budem takva. Zahtijeva to dosta truda, znanja, vremena i upornosti. Nadam se da ću sve to s mjerom uskladiti za dobro Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda i građana, moje porodice, mojih sinova Hasana i Haruna.