Vlada južne austrijske savezne države Koruške, iz koje je Handke porijeklom, izvijestila je kako je naredila da se “odmah sagledaju” sve činjenice u vezi s podacima objavljenim u medijima “o navodnom jugoslavenskom pasošu” tog autora.
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p> </p>
<p>Pojava fotografija na kojima je jugoslavenski pasoš koji je 1999. godine dobio Peter Handke, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrada za književnost, izazvala je kontroverzu u Austriji, čije su vlasti otpočele proces kojim se treba utvrditi treba li oduzeti austrijsko državljanstvo ovom piscu.</p>
<p>Vlada južne austrijske savezne države Koruške, iz koje je Handke porijeklom, izvijestila je kako je naredila da se “odmah sagledaju” sve činjenice u vezi s podacima objavljenim u medijima “o navodnom jugoslavenskom pasošu” tog autora.</p>
<p>Mediji su prošle sedmice objavili da je 77-godišnji pisac 1999. godine dobio pasoš koji mu je izdala Ambasada tadašnje Jugoslavije u Beču. Fotografije dokumenta pripadaju privatnom arhivu Hansa Widricha, prijatelja i Handkeovog arhiviste, u čijoj je kući u Salzburgu pisac živio osam godina, a sada su dostupne putem interneta u piščevom dosjeu iz arhiva Nacionalne biblioteke Austrije. “</p>
<p>Ako se pokaže da je pasoš autentičan i da je Handke dobio jugoslavensko državljanstvo 1999. godine, pisac bi automatski izgubio austrijsko državljanstvo”, piše bečki list <em>Der Standard</em>. List tvrdi da je Hans Widrich potvrdio autentičnost pasoša te nekadašnje države koju su tada kao konfederaciju tvorile Srbija i Crna Gora.</p>
<p>Ono što Austrijanci sada pokušavaju razjasniti jeste da li je Handke, koji je u svojoj domovini, ali i u ostatku Evrope snažno kritiziran zbog toga što je stao u odbranu režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, i formalno prihvatio jugoslavensko državljanstvo, a slijedom toga i srbijansko.</p>
<p>Austrijski zakon zahtijeva da državljani te zemlje koji žele dobiti državljanstvo druge zemlje moraju zatražiti od vlasti u Beču službeno dopuštenje, koje se izdaje samo u iznimnim slučajevima. Prema onome što je rečeno iz službenih institucija Koruške, “Handke nikad nije podnio takav zahtjev”, piše <em>Der Standard</em>. Međutim, list dodaje da puka fotografija pasoša nije dovoljna da se zaključi da je pisac formalizirao svoju naturalizaciju u Jugoslaviji.</p>
<p>Prema Widrichu, Handke se na uzimanje jugoslavenskog pasoša odlučio da bi na taj način mogao plaćati jeftiniji boravak u hotelima u Jugoslaviji, zemlji koju je često posjećivao. Dodjela Nobelove nagrade Handkeu izazvala je snažne kritike, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gdje se podsjeća da je pisac sudjelovao u pogrebnim počastima Miloševiću, koji je umro 2006. godine u zatvoru Međunarodnog suda u Hagu, gdje mu je suđeno za ratne zločine.</p>
<p>Handke je u Srbiji dobio različite nagrade, poput književnog priznanja Milovana Vidakovića, srbijanskog državljanstva ili nagrade za velike zasluge u javnim i kulturnim aktivnostima.</p>
<p>Sredinom oktobra, nakon što je obznanjeno da mu je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, gnjevno je reagirao na glasna pitanja o njegovom odnosu sa srbijanskim dužnosnicima i kazao kako o tome više neće razgovarati s novinarima. /D. H./</p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA