Pedeset miliona maraka od samo jedne institucije. Zasigurno je da bi Turska imala gdje taj novac uložiti i u svojoj zemlji, za svoj narod. A mi, kad nam već ne treba “ljubav”, možemo sanjati o tim projektima.
Veoma smo sretni što će ova djela koja nose tragove historije, vjerni originalu, ali u novom ruhu, ponovo služiti našoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini. Želim ovdje čestitati svim našim institucijama koje su zaslužne za ove lijepe osjećaje. Također bih posebno želio izraziti svoju zahvalnost lokalnim vlastima Bosne i Hercegovine za njihovu predanost i blisku saradnju, kako u očuvanju ovih djela od iznimnog značaja za kulturno bogatstvo Bosne i Hercegovine, tako i u njihovom prenošenju na buduće generacije
“Turska je danas među najdarežljivijim zemljama svijeta po pitanju pružanja međunarodne razvojne pomoći. Po pitanju pružanja humanitarne pomoći, Turska se nalazi na prvom mjestu kao najdarežljivija zemlja svijeta. Prema podacima OECD-a za 2018. godinu, Republika Turska zauzima prvo mjesto u svijetu po pitanju izdvojene zvanične razvojne pomoći u odnosu na procent nacionalnog dohotka. S ukupnim iznosom od 8,6 milijardi dolara zvanične razvojne pomoći, Republika Turska zauzima 6. mjesto u svijetu”
Sportska dvorana u Bužimu otvorena je za građane bez bilo kakve svečane ceremonije. Razlog za to mogao bi se tražiti u složenosti političkih prilika za vrijeme njene izgradnje, ali u osjećaju stida svih “bužimskih politika” koje su saglasne da je dvorana izgrađena prilično kasno i da je sramota od svega praviti svečanost
Vršili smo istraživanja na svim arhitektonskim ostacima koji se nalaze pod zemljom, a iz osmanskog su perioda. Uporedo s tim, počinju i u Turskoj neka istraživanja iz tog perioda, a inspirirana našim radom, tako da je otvoren i postdiplomski studij za arheologiju iz osmanskog perioda u Çanakkalama. Nakon naših istraživanja, elaborata, izvještaja s iskopavanja koji su uvršteni u modernu arheološku nauku, osmanska arheologija zauzela je svoje mjesto u svjetskoj arheologiji”
Sistem zaštite nacionalnih spomenika uređen je tako da Komisija procjenjuje i stavlja na Listu spomenike koji su zaslužili biti zaštićeni po određenim kriterijima. U odluci o stavljanju spomenika na Listu Komisija obavezuje entitetske vlade da izrade dokumentaciju i osiguraju novac za rekonstrukciju
Još 2016. godine Turska je postigla cilj koji su Ujedinjeni narodi postavili davne 1970. godine – da zemlje počnu izdvajati 0,7% bruto nacionalnog dohotka u humanitarne svrhe, počevši od 2013. godine. Međutim, primjenjivo za sve UN (milenijske) ciljeve, na prste jedne ruke mogu se prebrojati zemlje koje su to ispunile
Đul-baba (turski: Gūl baba) bio je osmanski pjesnik, derviš i sljedbenik bektašijskog derviškog reda. Nakon osvajanja Budima i Pešte, sultan Sulejman Veličanstveni proglasio je Đul-babu zaštitnikom grada. Evlija Čelebi zabilježio je u svom Putopisu da je na Đul-babinoj dženazi bilo 200.000 muslimana. Njegovo turbe svake godine posjećuje veliki broj turista, među njima i dosta muslimana s Balkana. Unutrašnjost turbeta ukrašena je lehvama (islamska kaligrafija), a pokrov kojim je prekriven mezar ispisan je ajetima iz četiriju kur’anskih sura. Nakon obnove turbeta i završetka drugih planiranih radova, jedinstvenu cjelinu čine turbe, muzej i park. Projekt obnove Đul-babinog turbeta i preuređenja kompleksa finansirala je Turska razvojna agencija (TIKA), a turbe je 10. oktobra otvorio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan
