Jasno je da ćemo konačno mišljenje o “švedskom modelu” moći dati tek za koji mjesec, ali jasno je i to da oni koji se u Bosni i Hercegovini zanose blagodatima ovog načina borbe protiv pandemije moraju znati da je čak i u slučaju da u konačnici rezultira uspjehom, ili relativnim uspjehom, on teško primjenjiv na Bosnu i Hercegovinu, na naš način života, na našu kulturu, običaje, navike
“Izuzetno je teško utvrditi tačan broj zaraženih osoba jer Švedska testira samo one koji su bili u inostranstvu, osobe s teškim simptomima prehlade, osobe s hroničnim oboljenjima disajnih puteva, sa srčanim oboljenjima i dijabetesom. Oni koji imaju blage simptome ostaju kući, oni ne znaju boluju li od običnog sezonskog virusa ili od korone”
Sana Alajmović, porijeklom iz Olova, uspjela je u Švedskoj, a tek je napunila 32 godine. Sanina kompanija “Sigrid Therapeutics” izumila je biotehnologiju kojom pomaže snižavanje razine šećera u krvi. Godine 2012. Sanu Alajmović je švedski časopis Veckans Affären uvrstio među 101 švedskog supertalenta. U maju ove godine predstavljena je u naučnom časopisu Genetic Engineering kao jedan od “deset najperspektivnijih lidera u biomedicini mlađih od 40 godina”. Sanu je nedavno vodeći američki časopis za biološke nauke BioSpace uvrstio na listu deset vodećih mladih inovatora. Ona je jedina Evropljanka koja je uvrštena na ovu listu. O svemu tome Sana Alajmović govori za Stav
“Imenovan sam za predsjednika odbora za dodjelu državne pomoći vjerskim zajednicama. Ovo je prvi put da je jedan musliman predsjednik ovog odbora. Priznanje našoj zajednici, ali i meni za uloženi trud u etabliranju islama, ostalih islamskih zajednica, ali i dijalogu sa svim vjerskim zajednicama i društvom u cjelini. Od prošle godine sam član Upravnog odbora NBV a. I to kao predstavnik Islamske zajednice i svih naših bosanskih organizacija. No, očito je da nekima smetaju naši uspjesi”
“Dužni smo da pored vjere gajimo i našu kulturu i tradiciju, sve ono što čini naš identitet. Tu je, naravno, i bosanski jezik kao neizostavna spona svega ovoga. Mi ćemo se i u budućnosti boriti, a to već činimo i kroz mektepsku nastavu, gdje maksimalno nastojimo s našom djecom pričati bosanski jezik. Kada sve saberemo i oduzmemo, Islamska zajednica je ta koja čuva identitet Bošnjaka u dijaspori. Mnogo bosanskih, zavičajnih, sportskih i kulturnih udruženja i klubova koji su ranije postojali ugasili su se iz sebi svojstvenih razloga. Međutim, Islamska zajednica ostaje kao krajnja instanca koja mora preuzeti brigu o čuvanju identiteta. I, hvala Bogu, neprestano jača i povećava svoje članstvo”
“Islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se 'isplatilo' pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti”
Na osnovu kontakata s našim ljudima u Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i Njemačkoj, mogu primijetiti da između novih generacija rođenih ovdje i naše domovine postoji jaka veza. Mnoga djeca, kao i moja, govore tečno bosanski jezik, odlaze redovno u posjetu nanama i dedama, daidžama, amidžama i tetkama. Rođaci dolaze njima ovamo u posjetu i sl. Navijaju za Bosnu i Hercegovinu u sportu. Kažu, iako su rođeni ovdje, idu ovdje u školu i imaju, uglavnom, društvo Šveđana, da su Bosanci, da su Bošnjaci
Poznavatelji prilika u Skandinaviji upozoravali su na Åkessona i rast popularnosti njegove partije još prije četiri godine, kada su Švedski demokrati na izborima dobili 13 posto glasova. Åkesson je i tada govorio isto ono što je govorio u kampanji koja mu je prošlog vikenda donijela nove glasove: opasnost od islamizacije, koju je opisao kao “nacizam našeg vremena”, potreba da se zaustavi priliv migranata i tražitelja azila kojih u Švedskoj ima više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Evropske unije i želja da se stvori bolje društvo za švedsku djecu
Što bude više ratova i nestabilnosti u muslimanskom svijetu, što bude manje ekonomskog napretka u Africi i na Bliskom istoku, to će biti više muslimana u Evropi. Što ih bude više i što budu brže dolazili, to će se brže mijenjati i Evropa, demografski, kulturološki, religijski... Nestabilan svijet čini i Evropu drukčijom. Znatno drukčijom
Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”
