Povodom 100 godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Mehmedalije Maka Dizdara, prisjećamo se dijela intervjua koji je dao hrvatski nacionalni pisac Ivan Aralica. Naime, uvriježeno je u hrvatskoj književnoj historiji da se Dizdara označava kao hrvatskog pisca, jer se on tako navodno sam odredio, iako za to ne postoji pisani trag
Sarajevska Face TV obilježila je petu godišnjicu emitiranja svog programa dodjelom nagrade “Ličnost godine” aktivistici Nikolini Balaban; nagrada je izazvala podijeljene reakcije, od euforičnog aplaudiranja jednih do ljutnje onih koji podsjećaju na ne baš časnu ratnu i poratnu prošlost prijedorske doktorice i njenog pokojnog supruga
Projekt “Genocid nad Bošnjacima 1992.-1995. izvršen u svrhu podjele Republike Bosne i Hercegovine i stvaranja velike Srbije” prezentiran je 12. decembra u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Najavljen je performansom direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića i istaknutih bosanskohercegovačkih glumaca, a glavni dio projekta ostvaren je na inicijativu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a kojoj se pridružio i reisul-ulema Husein ef. Kavazović. Riječ je o internet stranici o genocidu nad Bošnjacima koja će uskoro biti dostupna javnosti. Cilj projekta jeste sveobuhvatno prezentiranje korijena, uzroka, ciljeva i razmjera agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine
Analitičari ističu da se Republikanci nadaju da će Trumpove radikalne ideje biti blokirane iskusnim članovima kabineta koji će zauzeti konvencionalnije stavove bliske partijskim linijama. To se trenutno pokazuje kao dobitna kombinacija, iako je rano govoriti o tome kakav će njihov odnos biti kada u konačnici preuzmu svoje pozicije
Na ovaj način bi zagovornicima secesionizma bila poslana snažna poruka, međutim ove sankcije nisu dovoljne u smislu deblokade evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto potrebna je jedinstvena bosanska nacionalna politika, koja opet ne može biti artikulirana bez široke nacionalne koalicije koja bi obuhvatala sve prodržavne stranke u BiH, bez obzira na njihovu partikularnu orijentaciju.
A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.
Dakako da Bazdulj nije prisustvovao promociji i da nije imao priliku poslušati o čemu su promotori govorili i u čemu su se složili, ali srpski nacionalisti uglavnom uvijek unaprijed znaju šta to Bošnjaci misle o Andriću. Nisu se Bošnjaci mogli sastati, a da ne kažu o Andriću sve najgore i najcrnje, bez argumenata, naravno. Kao krunski dokaz da je Andrić bio suprotno od onoga što tvrdi da su rekli mostarski promotori Mahmutćehajićeve knjige, a nisu rekli, Bazdulj kaže da se “Nobelova nagrada baš i ne dodjeljuje inspiratorima genocida”.
Sead Mahmutefendić, Čovjek koji pljuje na svoj grob; “Lijepa riječ” i “Bosanska riječ”, Tuzla, 2016. godine, 197 stranica
Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara. Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rođen je u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u gradu Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i 40 godina poslije
Da je MOL-u pun kufer i INA-e i Energopetrola, pokazuje cijena po kojoj je prodao svoje dionice u Energopetrolu INA-i. MOL je za 33,5 posto dionica Energopetrola 2006. godine platio 37,5 miliona maraka, a 2016. godine svoj udio prodao je INA-i za pola miliona maraka, dakle, Mađari su, gledajući samo cijenu, izgubili 37 miliona maraka
