fbpx

Budući da se u javnosti pojavila inicijativa da se sevdalinka prijavi na listu UNESCO-a kao zaštićena nematerijalna baština BiH, a dio je stručne javnosti predlagače iz Tuzle prepoznao kao nedovoljno kompetentne da arbitriraju u “poslovima” koji su za bošnjački identitet od nacionalnog značaja, časopis Stav inicirao je seriju eseja o sevdalinci. Da ne bi bilo sumnje u kompetentnost nalaza, za autora smo izabrali jednog od najpozvanijih znanstvenika iz oblasti bošnjačke usmene književnosti prof. dr. Seada Šemsovića, koji je na katedri za usmenu književnost Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu naslijedio prof. dr. Muniba Maglajlića

U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

Neko ko se hvali da 53 godine radi kao stručnjak u zdravstvu morao bi znati da je nakaradno koristiti izraze poput “kevće”, a još nakaradnije to što direktno diskreditira, omalovažava žene kada tvrdi da je “nakaradno” da medicinska sestra bude predsjednik Sindikata.

Ambasadori zemalja članica Evropske unije diplomatski su izbjegavali direktan odgovor na pitanje koje se tiče svojevrsne izolacije Milorada Dodika. Iz onoga što su kazali za časopis Stav da se zaključiti da će države EU s ozbiljnijim sankcijama ipak malo pričekati

“Bosanski islam nije mala tradicija, niti periferni islam, niti kakav heterodoksan islam. To je islam obogaćen domaćom, usmenom tradicijom naših naroda, ali i visoko intelektualnim, kreativnim i profesionalnim dostignućima aktera iz ovog podneblja priznatih širom i van Osmanskog carstva, i njime se trebamo dičiti i aktivno ga čuvati, a ne odbijati kao nešto krivovjerno i neautentično”

Koalicija Blok za Evropu svakako će privući one politički nerealizirane koji su u svojim strankama izgubili kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li Senad Šepić pristupiti novoj koaliciji i hoće li pokazivati ambiciju da preuzme kormilo nad “depolitiziranom” političkom koalicijom, ili će, pak, osnovati C-SDA. Pitanje je postoji li uopće ideja koja je snažnija od svih pojedinačnih ambicija koalicionih partnera, ideja koja bi zamišljenu koaliciju mogla održati na okupu

Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara. Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rodio se u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i četrdeset godina poslije