Sredinom između Dine i Merlina
Sredinom, 2017; režija i scenarij: Emir Zumbul Kapetanović; direktor fotografije: Amel Đikoli, montaža: Emir Z. Kapetanović; producent / Al Jazeera Balkans: Sead Kreševljaković
Sredinom, 2017; režija i scenarij: Emir Zumbul Kapetanović; direktor fotografije: Amel Đikoli, montaža: Emir Z. Kapetanović; producent / Al Jazeera Balkans: Sead Kreševljaković
Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.
Po mnogim svjedočanstvima, Makov odlazak obilato je bio potpomognut tadašnjim velikim političkim malverzacijama, prijetnjama, napadima i pritiscima. No, Mak je otišao gotovo pjesnički. Nad časopisom Život okončao je svoj život. Ali, ne i svoja djela. Ove godine, kada slavimo Makov stoti rođendan, svjedočimo kakav su život imale i još imaju sve njegove riječi, prizivajući i ove: “A eto, taj bosanski jezik, taj bosanski govor i razgovor, doživio je da ga pojedinci kastriraju, i da tu kastraciju proglase naučnom i zakonitom”
Sumnjam da je i u jednom drugom vremenu kao u našem bilo toliko neobuzdanog brbljanja i forsiranog raspričavanja. Brbljanje je najkarakterističnija demokratska vrlina: parla parla parla parlamentarizam. Sve to stvara jednu nesnosnu buku koja zagušuje bilo kakav smisao, bilo koju istinu, čak i najobičnije činjenice. Zapravo, što je manje smisla, to je više govora; što je više govora, manje je slušanja; što je više pisanja, to je manje čitanja
Iako je Đinđić zaslužan za demokratizaciju Srbije i uvođenje demokratije poslije totalitarnog i zločinačkog režima, kako vrijeme odmiče, u javnosti je, naročito među Bošnjacima, primjetna jedna vrsta kulta Zorana Đinđića i idealizacije njegove politike i djelovanja. Da je Zoran Đinđić daleko od toga, pokazuje njegov politički put koji je vezan za nacionalističke srpske akademske krugove i ideju “Velike Srbije”
“Ova je knjiga vrlo interesantna ne samo po temi i autoru nego i zbog činjenice što je ona napisana prije više od četiri decenije i što je ta tema o Bosanskom ustanku (od 1875. do 1878. godine) napisana iz sasvim drugog ugla, na osnovu isključivo osmanskih dokumenata, za razliku od drugih autora koji su se bavili ovim pitanjem, a pisali su na osnovu zapadnih dokumenata i imali svoje viđenje ovih događaja. Neki od njih, ne kažem svi, bili su pod utjecajem srpskog romantizma, ali i propagande tog vremena i nisu se ogradili kao pravi naučnici. Drugi je dio pokušao da bude što objektivniji, ali bez poznavanja stanja na drugoj strani i stoga se nije mogla stvoriti jedna cjelovita slika o ovim događajima”
Stanovnici naselja Golden Hills, u koje će biti uloženo tri miliona eura, a koje grade investitori iz Švicarske i Turske, imat će u svojim domovima različite oblike luksuza, poput saune, hamama i privatnog bazena u vlastitom dvorištu
Ovo dvoje mladih, kreativnih ljudi dio su grupe “Četiri lica Omarske”, umjetničkog kolektiva koji svojim akcijama širom svijeta podsjeća na to šta se dešavalo u prijedorskim logorima smrti 1992. godine i čiji se članovi ne libe kazati kako je u tom gradu na zapadu BiH počinjen genocid
Iako posljednja odluka Međunarodnog suda nije dobra ni za Bosnu i Hercegovinu, presuda iz 2007. godine u potpunosti ostaje trajati sa svim svojim određenjima i zaključcima da je Republika Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za povredu svojih međunarodnih obaveza iz UN Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ostat će trajno zabilježeno da su zločin na području Srebrenice izvršile policija i vojska Republike Srpske. I to je pravna i historijska istina, ali i ona procesna i ona materijalna, koja bi za svoju posljedicu trebala imati doslovno izvršenje ove sudske odluke iz 2007. godine
Uoči proljeća 1996. godine, ministar unutrašnjih poslova RBiH Avdo Hebib otvorio je na simboličan način putnu komunikaciju od Sarajeva prema Zenici i Tuzli – vožnjom slobodnim putevima. “Poručujemo svim građanima da je Sarajevo deblokirano. Ovo je trenutak koji ulazi u historiju”