- Islamofobični napadi u zapadnim zemljama u posljednje vrijeme, znak su da u vezi s ovim pitanjem trebamo biti na oprezu, rekao je Erdogan kazavši da i pored toliko drame, masakara i suza, evropski političari nisu izvukli pouku iz Srebrenice
"Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Neizbrisiva mrlja na zajedničkom sjećanju tjera nas da tražimo istinu i pravdu koji je neophodni za mirni suživot različitih zajednica", kazao je Macron.
Sejdalija Suljić ni nakon 28 godina nije našao očeve posmrtne ostatke
Sjeverna Makedonija i BiH već decenijama njeguju odlične međudržavne odnose. Politička, trgovinska i kulturna saradnja upotpunjena je 2017. godine bratimljenjem glavnih gradova Skopja i Sarajeva, a dodatni zamah dobrim odnosima dat je kada je u februaru 2010. godine Parlament Makedonije usvojio Deklaraciju kojom je osudio Genocid u Srebrenici i proglasio 11. juli za Dan sjećanja na žrtve Genocida.
Povodom 25. Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici „Consilium Bosniacum", savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji, organizira 11. jula 2020. (subota) u 18:00 sati Marš mira.
“Zašto ja, kao neko ko je bio sudionik svih tih strahova, koja sam preživjela Genocid nad Bošnjacima i ostala bez najmilijih, ne bih doprinijela kulturi sjećanja na Srebrenicu? Odlučila sam da ono što sam pisala svom ocu pretočim u knjigu o nimalo laganoj ličnoj priči. Bilo je trenutaka kada bih se budila noću, imala bih inspiraciju i toliko toga da kažem svom ocu, a bilo je i mjeseci kada nisam imala snage da otvorim ladicu i pročitam šta sam napisala”
Pišem ovu ispovijest jer želim da iza mene ostane sačuvan moj život onako kako sam ga ja doživio, viđen mojim očima, njegovo jedino pravo, moje lice. Napisao sam je zato što nikad nije bila izrečena pred bilo kakvim sudom, nikad nije postala dio nekog zapisnika i u toj mjeri nikada nije morala niti da se desi. A desila se; i ja sam vapio za pravdom za sva zla koja su mi nanesena
Među dragocjenim svjedočanstvima o Srebreničkom genocidu jeste i ono Hasiba Suljića. Rođen je 26. juna 1980. godine u mjestu Slatina, mjesna zajednica Sućeska, općina Srebrenica, kao četvrto dijete oca Hasana i majke Munire. Kao petnaestogodišnjak, u julu 1995. godine uspio se probiti do slobodne teritorije. Želja za životom i susretom s majkom nosili su njegovo umorno i ranjeno tijelo. Dvadeset i pet godina kasnije, Hasib je napokon zabilježio svoje svjedočenje. Oslovljeno radnim naslovom Put smrti, ovo je svjedočanstvo trenutno u pripremi za štampu. Ipak, Izdavačka kuća “Dobra knjiga” ustupila je Stavu Suljićevu priču, čiji dio donosimo u redovima što slijede. Priča je to o mukotrpnom probijanju ka slobodnoj teritoriji i potrazi za najmilijima. O nadi i neizvjesnosti. Gladi i neizrecivoj tuzi. Priča je to o susretu s majkom koja ništa nije znala o sudbini svog sina
Izložbu je otvorio Alija Tabaković, probosanski kandidat za načelnika Srebrenice, koji se gledajući u Bajrićeve fotografije prisjetio pakla iz jula 1995. godine.
Memorijalni projekat „Što te nema”, umjetnice Aide Šehović, sutra će biti postavljen u Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica, kojeg su u julu 1995. godine počinile vojne, policijske i paravojne formacije RS i iz Srbije
