fbpx

U praksi, Srbi su mogli donositi odluke bez bošnjačkih odbornika. Tako su u proteklom periodu u više navrata Bošnjaci preglasani. Posljednji se put to desilo nedavno na tematskoj sjednici Skupštine kada je usvojen rebalans budžeta Opštine za ovu godinu bez glasova bošnjačkih odbornika. Isto se desilo i u martu 2018. godine, kada su srpski odbornici izglasali odluku o dodjeli Zlatne opštinske plakete Miloradu Dodiku. Na sličan je način od 2016. godine do danas izglasan niz odluka. Podsjećanja radi, u periodu kada su Bošnjaci imali skupštinsku većinu nije se dešavalo da preglasavaju Srbe u Skupštini

“Spomenik je trebao da predstavlja simbol mira u Srebrenici, ali je takva ideja kasnije izigrana od strane aktuelnog načelnika, te će se spomenik graditi u samom kružnom toku u gradu, umjesto u parku. Jednim dijelom, to je podvala koja je podržana i od strane OHR-a. Ovaj projekt nema više podršku Bošnjaka jer je očigledno da se njegovom izgradnjom želi skrenuti pažnja s Memorijalnog centra u Potočarima i više od 8.372 žrtve Genocida. Ovdje se jasno zna ko je žrtva, a ko agresor, ko je odgovoran za genocid i mi ćemo se potruditi da tako i ostane”, kaže Alija Tabaković, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a

“Srbi su silovali djevojke, vladala je panika među ljudima. Oko 30.000 ljudi skrivalo se sedmicama, bez pranja, bez jela, mirisalo je na paniku i smrt. Ti su ljudi bili potpuno izgubljeni”, prisjeća se Jaski Portegies Zwart. Jedne noći začuli su vrisak i plač i otišli vidjeti što se događa: dječak je, iz straha od Srba, udario glavom o kamen da počini samoubistvo. Nije imao konop kako bi se objesio kao što su to činili mnogi drugi. Ovo je dio svjedočenja iz članka novinske agencije EFE trojice holandskih vojnika koji su u julu 1995. godine bili stacionirani u Srebrenici. Traume zbog viđenog u toj navodno zaštićenoj bh. enklavi i danas ih proganjaju, mnogi su počinili samoubistva, a jedan od njih preživljava samo uz pomoć kanabisa.

Spomenik miru u Srebrenici imao bi, navodi, smisla kad bi predstavnici bosanskih Srba u Srebrenici, ali i u Banja Luci učinili katarzu, distancirali se od ratnih zločinaca, prihvatili sudske presude i dokazane činjenice da je vojska i dijelovi policije bosanskih Srba tj. RS-a počinila genocid nad muslimanima Bošnjacima sigurne zone UN Srebrenica.

U mjestu Ravne kod Kladnja zabilježeni su fotografija i snimak djevojčice Selme Musić, koja je, nakon što se u Potočarima odvojila od majke, sama, bez pratnje, u grupi nepoznatih žena, dovezena na slobodnu teritoriju. Od tada je više niko nikada nije vidio i neizvjesno je šta se poslije dogodilo s ovom tada osmogodišnjom djevojčicom

Organizatori obilježavanja godišnjice Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici svjesni su da mnogi građani iz BiH, ali i dijaspore, nisu zbog pandemije došli u Srebrenicu 11. jula, te su ih pozvali da u Srebrenicu dođu bilo koji drugi dan u godini. Dva su razloga zbog čega u Srebrenicu treba doći i pored 11. jula. Prvi je odati počast žrtvama Genocida, obići Memorijalni centar Potočari – Srebrenica, a drugi je posjetiti povratničke porodice i ljude koji tokom cijele godine žive u Srebrenici. Kada su u pitanju izbori i političke prilike, Srebrenica će i u narednim mjesecima biti u fokusu javnosti. Razlog su lokalni izbori koji će biti održani u novembru ove godine