“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda
: Učesnici međunarodnog naučnog skupa održanog u Sjenici od 20. do 22. oktobra 2017. godine ističu da je Sjenička konferencija od 13. i 14. augusta 1917. godine događaj od historijskog značaja za sve građane Sandžaka, a posebno za bošnjački narod u Sandžaku. Bošnjačko nacionalno vijeće, najviše predstavničko tijelo Bošnjaka Sandžaka, proglasilo je 2017. godinu godinom Sjeničke konferencije, a 13. i 14. august za dane od posebnog značaja za Bošnjake
Vaso Čubrilović u svom memorandumu Istjerivanje Arnauta predlaže: globe, hapšenja, nemilosrdno primjenjivanje svih policijskih propisa, kažnjavanje šverca, sječe šuma... Pored policijskih pritisaka, Čubrilović predlaže i privredne represivne metode: nepriznavanje starih tapija, obustavljanje rada na katastru, nemilosrdno utjerivanje poreza i svih javnih i privatnih dugova, ukidanje poslovnih dozvola za trgovine, zanate, istjerivanje iz državne službe itd.
Dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sandžak, bez dileme, događaj je decenije, a možda i mnogo duže vremenske epohe, kažu mnoge Sandžaklije. Erdoğan je za njih čovjek, vjernik, hrabar, ponosit i odvažan, borac za pravo i pravdu, dostojanstvo i čast čovjeka i vjernika. Erdoğan se na društvenim mrežama u mnogim komentarima sandžačkih Bošnjaka označava i kao “predsjednik i reformator”
Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni... Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za Stav o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru
Svuda kao da stojimo na nuli. Sada je šansa, kada se ide ka Evropskoj uniji, da se napravi jedan zajednički koncept i da mi Bošnjaci imamo nekoliko zajedničkih stvari na kojima možemo raditi. Tu prvenstveno treba tražiti razrješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja. Evo, Srbi s Vučićem na čelu zaklinju se u svoj strateški program za spas srpske nacije. Imaju jednu Srbiju i još jednu, barem oni tako misle, rezervnu Srbiju koju nazivaju Republika Srpska, a kažu da su ugrožena nacija. Mislim da Bošnjaci trebaju postaviti ovo pitanje Evropskoj uniji i da konačno u kontekstu putovanja u Evropsku uniju vidimo hoće li Evropa dalje tolerirati etničko čišćenje Bošnjaka s Balkana
Na osnovu jasno izgovorenih riječi srpskog policajca nakon što je pucao u Fahrudina i riječi njegovih kolega na mjestu događaja, očigledno je da se radi o planiranom, dobro osmišljenom i profesionalno izvršenom ubistvu
Ako kažemo da su odavno putevi uzani, kolski i u katastrofalnom stanju, onda nećemo pogriješiti; ako kažemo da su ljudi stoljećima koristili bunarske, izvorske i riječne vode za potrebe domaćinstava i gazdinstava, onda smo u pravu; ako kažemo da u Petnjici struje nekad nema i po dan-dva, ako kažemo da su zdravstvena i drugi vidovi zaštite na veoma niskom nivou, nismo daleko od istine itd. Da je najteži dio životne stvarnosti ne toliko u opustjelim selima koliko u praznoj duši, svjedoče nam stari ljudi – posljednji čuvari ognjišta
Kada bismo posmatrali normativno, to je u ravni evropske (i to ponajbolje) prakse. Kada posmatrate suštinski, onda vidite da je politička lojalnost potisnula kompetentnost, forma suštinu, a sadržaj se svodi na pokazivanje koje treba potvrditi da je “radnja” otvorena. Ko je kreator takvog modela? Nažalost, međunarodna zajednica, kojoj je uvijek forma bila ispred suštine. Unutar takvog koncepta nije moguća ni kulturna niti bilo koja autonomija
Sandžačka mjesta koja će dominirati prostorom sevdalinke jesu Pljevlja, Plav i Gusinje, za šta razlog možemo prepoznati u većoj geografskoj blizini s centrima razvoja sevdalinke, kakvi su Sarajevo i Mostar, s jedne, te samim sklonostima stanovništva kojima je blizak sevdalinski senzibilitet, s druge strane. Time su se, zapravo, dobrano diferencirali Sjenica, Novi Pazar i Bijelo Polje kao prostori epskog svijeta, dok su Pljevlja, Plav i Gusinje dominantno lirski
