Predsjednica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle koja je i koordinirajuća organizacija Mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kazala je da je bitno boriti se za očuvanje romskog jezika jer se na taj način bore i za očuvanje kulture i identiteta Roma. Naroda bogate kulture koji je u BiH pristuan 600 godina.
Na popisu stanovništva iz 1931. godine u Bosni i Hercegovini (Drinska i Vrbaska banovina) bilo je 11.272 Roma. Na sljedećem popisu iz 1948. godine u Hrvatskoj je bilo 405, a u Bosni i Hercegovini 442 Roma. Ovaj tekst najvećim dijelom bazira se na dokumentaciji Zemaljske komisije za Bosnu i Hercegovinu za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944–1947)
Ilegalni iseljenici uobičajena su meta komentara vođe Sjeverne lige. Prije godinu dana polemizirao je in sa svojim partnerima u vladi u Rimu i s tijelima vlasti u Bruxellesu. Tada je kazao kako mu je žao što su stranci koji su u Italiji boravili ilegalno "protjerani", dok su "talijanski cigani nažalost" morali ostati.
Godine 2014. Šemso Avdić objavio je knjigu Karta u jednom smjeru. Riječ je o dragocjenom istraživačkom materijalu koji tretira odiseju Roma iz Banje Luke 1992. godine. Avdić je uz uvodni tekst o Romima s Veselog Brijega, njihovoj historiji i kulturi življenja istražio i porodice koje su odselile iz Banje Luke, pretežno u zemlje Skandinavije, te ispričao sudbine svojih sagovornika. Knjiga je posebno važna zbog oskudnosti relevantnih faktografskih podataka o savremenim kretanjima i migracijama ovdašnjih Roma, te neodvojive komponente bosanskohercegovačkog društvenog mozaika koja upotpunjuje arabesku našeg multietničkog društva. Knjiga je štampana u svega 500 primjeraka te je veoma teško doći do nje. Stoga ćemo prezentirati Avdićevo istraživanje i njegova zapažanja tokom odrastanja na Veselom Brijegu, uz nadu da će ovakvih i sličnih istraživanja biti znatno više
Bojeći se šireg revolta Bošnjake i ne nalazeći nekog naročitog razloga da insistiraju na uništenju Roma u Bosni i Hercegovini, učinjena je Bošnjacima koncesija, tako da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u Zagrebu pod br. 32661/41 od 30. VIII 1941. godine izdalo raspis, kojim su obustavljene mjere protiv tzv. bijelih Cigana. Ipak je i poslije toga dolazilo do ekscesa protiv Roma. Najizrazitiji se desio u Travniku u proljeće 1942. godine kada su vlasti NDH počele upućivati tamošnje Rome u koncentracione logore. Revoltirani ovim postupkom, Bošnjaci u Zenici izdali su 26. maja 1942. godine svoju rezoluciju, koju je potpisalo 27 uglednih zeničkih Bošnjaka
