fbpx

Da se ne bi Bošnjaci u Bratuncu osjećali “zapostavljeno”, pobrinuli su se “nepoznati vandali” koji su tog istog 20. augusta ostavili mrtvu svinju u haremu Gradske džamije u Bratuncu.

Položaj sela, smještenog na obroncima planine Crvanj, udaljenost od značajnijih puteva i u vrijeme socijalističke vlasti bili su argumentacija općinskoj administraciji da ih izostavi iz planova. Budući da su povratničko mjesto, asfaltiranje puta ni nakon rata nije bilo u planovima, a onda je sve to promijenio Senaid Pajević, uspješan poslovan čovjek u Njemačkoj.

Na području Bratunca otkriveno je više od 70 pojedinačnih, masovnih ili primarnih grobnica u kojima su bili skriveni posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka. Na šehidskom mezarju Veljaci ukopani su posmrtni ostaci 304 Bošnjaka. Na području Bratunca je i masovna grobnica u Suhoj, tzv. dječija masovna grobnica, iz koje su ekshumirana tijela 38 žena i djece, među kojima je bila i Zekira Begić, koja je ubijena dok je bila u devetom mjesecu trudnoće. U OŠ “Vuk Karadžić”, u centru Bratunca, nalazio se logor u kojem su ubijene stotine Bošnjaka

Nakon proglašenja pandemije virusa korona, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica najavilo je podršku povratnicima i u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, te podršku svakom zaposlenom u plaćanju doprinosa tri mjeseca

“Sada, hvala Bogu, ima ukupno sedmero djece na području Jeleča. Moje dvoje, u Suljevićima četvero i ima jedno dijete sada ovdje. I ovi brojevi su super s obzirom na 2007. godinu, kada je bila utopija da dijete može pohađati školu u Miljevini. Ali, eto, hvala Bogu sada ih ima četvero. Ujutro, u 7:40 sati, četvero djece se okupi pred mojom kućom, pa ih svako jutro vozim u Miljevinu u školu. Ovo dvoje djece dolaze pješke iz Govze, to je udaljeno oko tri i po kilometra. Ja se onda vratim kući, obavim svoje poslove i onda opet odem po njih u školu”

Nesretnik kojeg je strah od zločina doveo u bijeli svijet za izbore u vlastitoj domovini ne može se prijaviti kad želi, nego to mora učiniti u tačno utvrđenim rokovima. I svaki put novi formulari, s promijenjenim zarezima da ne bi važili oni stari, nove procedure i pravila, ponovo zahtjevi, takse i poštarine. Sasvim očekivano, mnogi od svog prava jednostavno odustanu. Protjerani još jednom iz vlastite domovine

“Unutar Koordinacije 'Naša Foča' imamo Udruženje građana povratnika i raseljenih lica u opštini Foča, zatim Udruženje žrtava rata 'Foča 92-95', Udruženje jedinstvene organizacije boraca Fočaka, ljude iz Islamske zajednice, Povratničku poljoprivrednu zadrugu 'Aladža'. Tu su i pet predsjednika savjeta mjesnih zajednica, imamo SDA kao politički subjekt i ljude koji obnašaju poslove u opštinskoj administraciji. Sve to držimo na okupu i pokušavamo da s vremena na vrijeme sjednemo, analiziramo i pričamo o onome što nam je zajedničko. Ako u datom momentu neko od ovih članica koordinacije ima neku svoju aktivnost, mi se potrudimo da im izađemo u susret i pomognemo kako god možemo”, objašnjava Izet Spahić, predsjednik Skupštine opštine Foča