fbpx

Nekad pokret, a danas Udruženje “Mladi muslimani” ove godine obilježava dvije značajne godišnjice: 80 godina od formiranja 1939. godine i 70 godina od velikog komunističkog procesa protiv pripadnika pokreta iz 1949. godine. U narednih nekoliko brojeva Stava govorit ćemo o historijatu Udruženja “Mladi muslimani”, o mladomuslimanskoj ideologiji, značaju i doprinosu “Mladih muslimana” u savremenim političkim i društvenim tokovima u Bosni i Hercegovini, značaju za fizički opstanak i nacionalnu svijest Bošnjaka

Pristupnicu, štampanu 1943. godine, s još 40-ak pristupnica na druga imena, pronašao je nedavno unuk jednog mladomuslimana iz prvih generacija na tavanu svoje kuće i dostavio Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku Stranke demokratske akcije koji ju je simboličnom gestom odnio na potpisivanje Ismetu Kasumagiću. Čovjeka kojeg će pripadnost organizaciji “Mladi muslimani” dva puta odvesti u zatvor posjetili smo u njegovoj kući u Sarajevu, gdje su održavani za Bošnjake historijski važni sastanci i gdje je donesena odluka o političkom organiziranju, što predstavlja najveći i najznačajniji doprinos “Mladih muslimana” Bošnjacima i Bosni i Hercegovini

“Ono što mi želimo jeste istinska sloboda naroda i da u toj slobodi ne trpimo nikakvo nasilje, naročito bilo kakvo srbiziranje ili hrvatiziranje. Što se to nastojalo ranije, to se može nekako razumjeti, ali od kraja prošlog rata to zaista nema nikakvog izgleda za uspjeh. Nama kao muslimanima nacionalistička nastojanja i stremljenja su strana, ali nam je drago naše kroz historiju sačuvano bošnjaštvo, s kojim treba da se pomire naročito oni koji nas do sad ubrajaše u svoje jato”, pisao je Velagić

Edhem Bakšić, diplomirani ekonomista (1973), predsjednik je Udruženja “Mladi muslimani”, a za sedmičnik Stav razobličuje besmislenost optužbi za navodni bošnjački povratak fašizmu, objašnjava ulogu “Mladih muslimana” i Mustafe Busuladžića u Drugom svjetskom ratu, te odgovara na pitanje mogu li Bošnjaci pristati na izjednačavanje uloga Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u ratu devedesetih godina 20. stoljeća

U nedostatku konkretnih i svrsishodnih ideja iz područja ekonomije, ljevica se fokusira na ideološke poruke kojima pokušava mobilizirati glasače. Da bi opravdali svoju poziciju antifašista i anacionalista, na drugoj strani moraju biti stvoreni fašisti i nacionalisti