fbpx

Specifična vanjština sačinjena od historijskih arhitektonskih djela te intimnih i ličnih mahala i avlija i njegov neslomljivi duh na kojem će svoja koplja lomiti mnogobrojne političke i društvene ideologije definirat će Sarajevo zaštitnim znakom jedne kinematografije te glavnim protagonistom njenih nareprezentativnijih ostvarenja. Pritom će se Sarajevo na filmu identificirati sa stvarnim Sarajevom, postavši tako poprištem atentata, rata, agresije, tranzicije, ali i mjestom izrazite duhovnosti, umjetnosti, kulturne raznolikosti i ljubavi u svim njenim oblicima

Iako je, dakle, najavljeno kao ostvarenje s “intrigantnim” te “specifičnim bosanskim humorom”, a koje se bavi “ovdašnjim sarajevskim junacima”, sudeći prema prvih sat emitiranog sadržaja, a nakon stručne analize, serijal Dobrodošli u Orient Express nikako se ne može predstaviti kao originalan, uvjerljiv i uspješan te će poslužiti samo kao još jedan primjer krajnje besperspektivnosti i nekreativnosti u kojoj se nalazi domaća televizijska produkcija.

Kinematografija koja je do krajnosti poistovjetila ženu s bremenitom ulogom koju nosi u svakodnevici savremenog društva jeste ona bosanskohercegovačka. Uspjela je izgraditi lik žene po uzoru na zemlju u kojoj ona živi – na Bosnu i Hercegovinu

Budući da se u državama bivše Jugoslavije 10.000 ljudi i dalje vodi nestalim, te zbog činjenice da za vlasti u zemljama bivše Jugoslavije ovaj problem nikada nije dovoljno aktuelan, ovakve predstave kreiraju jedino preostalo mjesto za iskupljenje, oprost, pokajanje, iskopavanje najdubljih ratnih korijena te konačne istine koja vodi ka duhovnom pročišćenju.

Vjerni fan reality showa na Balkanu, s jedne strane, potajno žudi za segmentom nečijeg života koji se emitira u programu “uživo” i “u sebi” podržava izgovorene nacionalističke, homofobične, seksističke, rasističke izjave koje nema hrabrosti da izgovori lično, a, s druge, “hrani” vlastiti ego uživajući u tuđoj patnji zbog koje samom sebi izgleda bolji, veći i postojaniji

Grad i država koji su u proteklom ratu najviše stradali, Sarajevo i Bosna i Hercegovina, postali su najgostoljubljiviji teatarski prostor regije. Osim razmjene glumaca i režisera, što zahtijevaju regionalne koprodukcije, sarajevska i bosanskohercegovačka pozorišta često na svojim scenama postavljaju i tekstove autora iz ostalih država s prostora bivše Jugoslavije. S druge strane, i dalje je rijetkost izvođenje bosanskohercegovačkih tekstova u hrvatskom ili srbijanskom teatru

Prvi veliki propust uprave “Mikser Housea” bio je izbor objekta u kojem se ovaj kulturni centar smjestio. Naime, bivša fabrika željezničkih vagona “Vaso Miskin Crni”, uključujući i dio koji je bio iznajmljen “Mikser Houseu”, a koji je u vlasništvu firme “Malcom”, direktora Envera Malagića, prema Regulacionom planu “Centar Novo Sarajevo”, namijenjena je za rušenje

Kraj stare i početak nove godine period je sabiranja utisaka i pravljenja predviđanja. Nakon što su kritičari i publika rekli svoje u 2017, ostalo je još da se utvrdi šta nas to očekuje 2018. godine i da se predstave željno iščekujuća ostvarenja.