Da bi se neko bavio ekstremnim sportovima, nije potrebno da bude Superman ili mačo-tip. Mnogi klubovi u našoj zemlji imaju adekvatnu opremu i nude adekvatan trening, a to je sve što je potrebno za uspjeh i bavljenje ekstremnim sportovima bez incidentnih situacija
Trajemo više od 40 godina, generacije nas znaju, odrasle su na našim pjesmama. Možemo reći da smo uspješan bend. Možda je to u neku ruku bio Sizifov posao, gurati “hard 'n' heavy” kamen po brdima balkanskog neukusa koji je zahvatio ove ne baš sretne prostore. Međutim, ako znaš ko si, gdje si i šta želiš, tek tada možeš i publici dati dio neiskvarenog i iskrenog sebe
Prije nego što se pojavila ova pandemija imali smo 13 sanitarnih inspektora koji su do tada bili dovoljni za kontrolu prekograničnog prometa i kontrolu roba koje pristižu u našu zemlju, a sada su na granicama 84 sanitarna inspektora i četiri koordinatora. Radi se danonoćno, u tri smjene, i to uz veliku pomoć Granične policije BiH
Osvrćući se na svoj dosadašnji rad, a to je 15-ak godina aktivnog profesionalnog sviranja, Adnan Teskeredžić podvlači da je bilo mnogo muzičara, pjevača s kojima je sarađivao, ali i sazrijevao. Iz današnje perspektive kaže da muziku dijeli samo na dobru i lošu
Kada se spomene bošnjačka muzička tradicija, ono na što najprije pomislimo jesu saz i pjesme koje su nastajale “kucanjem” u njegove žice. Iako je ovaj narodni instrument zasigurno jedan od najupečatljivijih simbola naše profane muzičke ostavštine, nikako ne smijemo zaboraviti i na ostala dugo prisutna glazbala na bosanskohercegovačkim prostorima koja predstavljaju jednu od komponenti u mozaiku kulturnog identiteta bosanskih muslimana. Nej je jedan od instrumenata koji je jako dugo vezan za prostore naše države, a nezamjenjiv je u islamskim duhovnim pjesmama i pojedinim islamskim vjerskim obredima i manifestacijama
Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup poslovanju. Iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od razvijenih evropskih država, a reference koje proizlaze iz oxfordske diplome i radnog iskustva na istom univerzitetu joj ne manjkaju, Aida se odlučila vratiti u BiH s nadom da svojim znanjem i vještinama stečenim kroz obrazovanje može pomoći bh. društvu
“Njega, koji je živio i djelovao od tridesetih pa do devedesetih godina prošlog stoljeća, najčešće i najkraće označuju natuknički kao sociologa i islamologa. Međutim, okvirno gledano, to je ujedno i tačno i netačno. Zapravo, bio je on – prije svega – mnogo više od sociologa, jer je zadirao i dublje i šire od same znanosti o društvu. Naime, on je, prije svega, polazio od pojedinca. Sebe je samog nastojao uobličiti iznad svega kao prepoznatljivu ličnost, pa je u tome i uspijevao: sve od gimnazijskih dana na Halilovcu pa do usijanog zagrebačkog asfalta u vrijeme zbrke i prepirke oko 'ustava strepnje i nade'. Zapravo, on je uvijek i u svemu bivao najsličniji sebi samom”, naglašava hrvatski leksikograf Tomislav Ladan, koji je jedan od rijetkih koji se imao priliku družiti s Nerkezom Smailagićem u trima različitim gradovima – Banjoj Luci, Sarajevu i Zagrebu
Sjećamo li se kada nas je posljednji put iz cipela izbacio neki novi roman mladog autora, zanima li više ikoga poezija, imamo li vremena čitati, i čitamo li uopće? Postoje li uopće kvalitetni mlađi autori ili doslovce izumiremo barem što se književnosti tiče? I zaista, kome uopće povjerovati kada vam neumjereno hvali nekog pisca, a sve to izgleda kao brižljivo upakirana reklama za novi parfem. Lijepo upakirano, miriši, ali je najčešće dupljak, ili čak šupljak. Lažu nas, to je sigurno
