Da su građani Bosne i Hercegovine onih 6,5 milijardi maraka bačenih u protekle četiri godine na kockanje, što dođe oko 2.000 maraka po glavi stanovnika BiH, malo pametnije potrošili, recimo da pokrenu bilo kakav vlastiti biznis, za 10 godina mogli bismo se nadati da će biti malo bolje nego danas
Ako bi se realizirala inicijativa Skupštine Kantona Sarajevo da kladionice moraju biti udaljene najmanje 1.000 metara od vjerskih objekata i škola, s obzirom na negativne kockarske navike velikog broja stanovnika ovog kantona, nenaseljeni dijelovi oko Sarajeva doživjeli bi procvat, jer u glavnom gradu Bosne i Hercegovine kladionicu više ne bi bilo moguće postaviti.
Na svakih 2.500 stanovnika u ovoj zemlji dolazi po jedna kladionica, a svako malo niču novi objekti za kockanje. Druga statistička analiza govori nam da svaki osmi stanovnik ove zemlje ne samo da kocka već je ovisan o tome. Nije li vam čudno da stanovništvo jedne od najsiromašnijih zemalja Evrope godišnje uplati 1,6 milijardi KM vlasnicima kladionica i kockarnica? Mnoštvo je profesionalnih komentatora na društvenim mrežama kada je u pitanju sveopće stanje u zemlji, ali činjenica je da su ovo sredstva iz džepa naroda. Gdje je otišlo tih 1,6 milijardi KM? Kome? Koliko kladionice od tog silnog dobitka izdvajaju za državu kroz poreze i druge odbitke
U Kaknju rade 42 kladionice, a broj uplata za godinu opao je za 152.190 KM. U 2016. godini uplaćeno je 20.592,459, dok se u 2017. godini taj iznos smanjio na 20.440,268 maraka
