U Haagu obilježena 25. godišnjica genocida u Srebrenici: Prisustvovali i vojnici holandskog bataljona
Prije komemoracije je održan simbolični "Marš mira" u dužini od 11 kilometara, posvećen žrtvama srebreničkog genocida iz jula 1995. godine
Prije komemoracije je održan simbolični "Marš mira" u dužini od 11 kilometara, posvećen žrtvama srebreničkog genocida iz jula 1995. godine
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari danas je klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop devet žrtava genocida počinjenog u Srebrenici
Tabute sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici na rukama do Musalle prenijeli su članovi porodica ubijenih Srebreničana, komšije i prijatelji
"Marš mira" za preživjele simbolizira čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja genocida u Srebrenici
Povodom 25. Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici „Consilium Bosniacum", savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji, organizira 11. jula 2020. (subota) u 18:00 sati Marš mira.
Izložbu je otvorio Alija Tabaković, probosanski kandidat za načelnika Srebrenice, koji se gledajući u Bajrićeve fotografije prisjetio pakla iz jula 1995. godine.
Memorijalni projekat „Što te nema”, umjetnice Aide Šehović, sutra će biti postavljen u Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica, kojeg su u julu 1995. godine počinile vojne, policijske i paravojne formacije RS i iz Srbije
Grad Sarajevo uputio je inicijativu prema svim kantonima Federacije BiH da se 11. jula, tačno u 12 sati, oglase sirene u svim gradovima i općinama FBiH kako bi se na taj način obilježila godišnjica genocida u Srebrenici.
Po povratku u Srebrenicu, nije posustajala u borbi. Prihvatila je sudbinu koja joj je namijenjena, a koju nije željela. Hrabro je stajala u borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima, tražila pravdu i za žive i za mrtve, govorila gdje je god stizala, kidala lance i žice kao 2013. godine u Kravici, kada su preživjele žrtve prvi put ušle u hangare gdje je strijeljano više od 1.300 muškaraca i dječaka, povezivala često pokidane veze među Bošnjacima u Srebrenici. Nakon svega toga, vraćala se u svoju kuću u naselju Vidikovac. Kuću ispunjenu uspomenama i fotografijama svog Azmira, Almira i Abdulaha
Nakon svega, može se zaključiti da su srebrenička svjedočanstva laž samo zato jer optuženi kaže da jesu, a da je bio u pravu, dokazuje upravo slučaj mladića Mire. Ime Krstić u ovom slučaju jasno služi kao dodatna i neraskidiva veza između stvarnosti i fikcije, s kojom se ne samo relativizira srebrenički genocid nego i historija vraća na početak, do čovjeka s kojim je genocid dobio svoje službeno priznanje