fbpx

Svuda kao da stojimo na nuli. Sada je šansa, kada se ide ka Evropskoj uniji, da se napravi jedan zajednički koncept i da mi Bošnjaci imamo nekoliko zajedničkih stvari na kojima možemo raditi. Tu prvenstveno treba tražiti razrješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja. Evo, Srbi s Vučićem na čelu zaklinju se u svoj strateški program za spas srpske nacije. Imaju jednu Srbiju i još jednu, barem oni tako misle, rezervnu Srbiju koju nazivaju Republika Srpska, a kažu da su ugrožena nacija. Mislim da Bošnjaci trebaju postaviti ovo pitanje Evropskoj uniji i da konačno u kontekstu putovanja u Evropsku uniju vidimo hoće li Evropa dalje tolerirati etničko čišćenje Bošnjaka s Balkana

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić otkriva razloge zašto je ušao u politiku i namjerava li se njome nastaviti baviti. Za Stav govori i o svojoj misiji i viziji koja se tiče reformske agende te seta zakona koji će omogućiti bolji život građanima, posebno socijalno ugroženim skupinama poput penzionera i boraca. Govori o odnosu emocija i racionalnog u politici te na koji je način reagirao kada je shvatio da svoj napredni program neće moći implementirati bez političkih trzavica. Novalić se osvrnuo i na uspjehe Vlade te objasnio kako su prvi put u dvadeset godina postigli suficit, zatim objašnjava koji su razlozi i koje su mjere borbe protiv iseljavanja stanovništva iz naše zemlje

Tako smo iz prve ruke, od Kazazovog prijeratnog, ratnog i poratnog druga, saznali ono o čemu se dugo špekuliralo, da je “jedan od najistaknutijih intelektualaca”, najveći živući kritičar političkog organiziranja na nacionalnoj osnovi, nepotkupljivi i uvijek-u-brk-kazujući Enver Kazaz, studentski otac i pobunjenik protiv svih oblika nepravde bio lokalni funkcioner Stranke demokratske akcije.

Edhem Bakšić, diplomirani ekonomista (1973), predsjednik je Udruženja “Mladi muslimani”, a za sedmičnik Stav razobličuje besmislenost optužbi za navodni bošnjački povratak fašizmu, objašnjava ulogu “Mladih muslimana” i Mustafe Busuladžića u Drugom svjetskom ratu, te odgovara na pitanje mogu li Bošnjaci pristati na izjednačavanje uloga Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u ratu devedesetih godina 20. stoljeća

Ali, znaju njegovi novinari koji preplašeni bauljaju po Avazovom tornju (koji curi na sve strane poput pijeska) i u trenucima kada traže izlaz iz pakla u kojem se nalaze svojim kolegama na terenu pričaju o paranoičnom hipohondru, šefu SBB-a koji ne izlazi iz svog luksuznog apartmana osim kada treba pohoditi sudska ročišta na Kosovu i Sudu BiH ili na kakav urotnički sastanak sa Srbima i Hrvatima.

Odlučili smo da Sarajevo bude sjedište Fondacije “Mersad Berber” i ova je izložba, zapravo, njen prvi veliki projekt, s tim da Fondacija nosi nešto što je i naša dugoročna misija, a to je da zaživi ne samo kroz projekte već i kroz osnivanje jednog muzeja kojem bi Sarajevo opet bilo sjedište. Tu bi bila izložena stalna postavka dijela Mersada Berbera i taj bi muzej bio i sjedište Fondacije. Oficijelno još nismo počeli pregovarati s Gradom. Meni je drago da sada postoji ova jako pozitivna situacija u vezi s organizacijom same izložbe i kooperativnosti, počevši od Predsjedništva BiH, pa sve do gradskih struktura

Strategija sadrži sastavnice koje počivaju na interesnim prožimanjima struktura bliskim Fahrudinu Radončiću i ostaloj skalameriji, onom najgorem djelu SDA koji je, srećom, otpadao, poput Bakira Alispahića. Riječ je o eksplozivnom spoju (para)obavještajnog, medijskog i političkog. Ne postoji nikakva ideologija koja je mogla spojiti te ljude, nikakva ideja, jedino i isključivo interes ili čak preživljavanje s obzirom na to da je neka sila reda i zakona takvim ljudima uvijek za repom