fbpx

Možda Evropskoj uniji nije jasno, ali ondje gdje ona nema utjecaj, imat će ga neke druge sile. No, to je jasno predsjedniku Slovenije Borutu Pahoru, koji je nedavno u Sarajevu izjavio da će kao predsjednik Slovenije u okviru diplomatske inicijative “Brdo-Brijuni” pokrenuti inicijativu da se proširenje EU više ne posmatra kao tehničko pitanje usklađivanja standarda, nego kao geopolitičko pitanje od interesa za Uniju. I Pahor je mišljenja da je, što je Bosna i Hercegovina duže izvan Evropske unije, veća mogućnost da potpadne pod utjecaj nekih drugih sila, koje joj baš i ne žele dobro

Ovdje se Bosna pojavljuje kao kolateralna žrtva dugih i teških pregovora Evropske komisije s Kinom. Pitanje je koliko će Bosna na putu u članstvo u Evropskoj uniji morati pratiti stavove i dosege njezinih pregovora s Kinom. U tom nadmetanju ne treba zaboraviti ni američke interese te pritisak SAD-a da EU i njihovim proizvodima otvori vrata smanjenjem carina i ostalih regulatornih ograničenja. U tom smislu, i investicije i plasmani roba i usluga otvarali bi se američkim kao i kineskim kompanijama.

Ideja o daljoj izgradnji EU s ciljem da ona postane istinska država ima moćne unutarevropske, direktne, eksplicitne protivnike – desničarske lidere, grupe, organizacije i pokrete, kao i protivnike izvan EU koji, plašeći se hipotetičkog konkurencijskog potencijala “Sjedinjenih Evropskih Država”, implicitno djeluju na kompromitaciji te ideje, a posebno na kompromitaciji prakse koja znači iskorake za ostvarivanje te ideje. U tome treba tražiti logiku ruske podrške evropskim radikalnim desničarima, gdje god oni postoje, ali i logiku Trumpovog američkog antagoniziranja naspram EU i njenih članica

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a

Evropska unija itekako dobro zna o čemu se radi, je li ili nije i od koga izigran duh Daytona, kad već slovo nije, pa je intervencija bila potpuni vanjskopolitički promašaj, ali sasvim upotrebljiva za domaću upotrebu, što joj je bio i cilj. – To je sve šta sam mogao – Plenković će vrlo brzo izjaviti kada rezultata “intervencije” neće biti

Gradnja je mosta počela, ali to ne znači da će biti i završena jer je Bosni i Hercegovini ostala još jedna mogućnost da zaštiti svoj suverenitet i pomorski status, a to je da zatraži arbitražu Međunarodnog suda pravde u Hagu i/ili Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu. Ukoliko dođe do međunarodne arbitraže, može se očekivati slična odluka kao i u slučaju Slovenije i Piranskog zaljeva. Međutim, jedan od ključnih preduvjeta za to jeste da vlast u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bude jedinstvena u odbrani interesa vlastite zemlje

Opasni su trendovi i retorika, a stanje na terenu može se učas izmijeniti. Ponovo smo suočeni s cikličkom krizom u međunarodnim odnosima, odnosno turbulentnom promjenom njihove arhitekture. Patriotski front prvenstveno Bošnjaka nužan je preduvjet da se adekvatno odgovori na postavljene izazove jer, ako Bošnjaci ne žele, Bosna se ne može podijeliti, što je pokazalo iskustvo agresije od 1992. do 1995.

Čak i da se ne ostvari takav scenarij, da li je današnja krajnje licemjerna i ko zna kakva sutrašnja Evropska unija vrijedna tolikih odricanja Bošnjaka kao kolektiva, pogotovo jer u bilo kojoj varijanti pridruživanja Bosna i Hercegovina ne bi bila ništa više suverena nego što je sada, odnosno vjerovatno bi njena suverenost bila dodatno reducirana?!

Kada u radnim grupama imate i po stotinu ljudi, a u cjelokupnom mehanizmu oko 1.600 osoba od kojih svaka ima pravo veta, a zadatak bude obavljen, onda ne možete reći ništa drugo nego da je mehanizam učinkovit. On je utemeljen na strukturi i diobi nadležnosti u Bosni i Hercegovini i zato ne može biti jednostavan. No, koliko god bio važan za proces integriranja, mehanizam koordinacije samo je alat za saradnju. Kada se kao alat i koristi, ne pokazuje značajnije manjkavosti, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović

Izvještaj ocjenjuje da “referendum nije po standardima Vijeća Evrope”, da bi dodao zlokobnu (i isto toliko u historijskom kontekstu besmislenu) rečenicu: “Zakonski okvir bio je neadekvatan za održavanje zaista demokratičnog procesa.” Evropa (i njene institucije) ne mogu prežaliti što gülenistički puč 15. jula prošle godine nije uspio (naravno, sve u cilju povratka u “demokratske okvire” na kakve je Zapad navikao u Turskoj)