Udruženje Stočana „Bregava“ 27. juna je u prostorijama srednje škole u ovom gradu dodijelio nagrade literarnog konkursa „Enes Ratkušić“ raspisanog krajem prošle godine pod naslovom „Kako voljeti zavičaj“.
Lišen i najmanje pomisli na trivijalnost, senzacionalizam, dnevnopolitičke koristi, Ratkušić se od samog početka izdigao iznad tema interesnih, usitnjenih grupacija, pokušavajući upozoriti na samu suštinu civilizacijskog toka, višestrano sagledavajući posljedice pokrenutih procesa. I upravo zato svi njegovi tekstovi i danas su jednako aktuelni kao i onog dana kada su objavljeni. Ljudima i ličnostima bavio se onoliko koliko su oni učestvovali u procesima, nikako na drugačiji način
Ovogodišnja tema za maturante bila je Bregava – rijeka života, a za ovu nagradu osiguran je i nagradni fond. Nakon okončanja javnog poziva, stručni žiri u sastavu Filip Mursel Begović (predsjednik), Kasim Korjenić i Mensud Medar (članovi) donio je odluku da je najbolji rad Rijada Gutošića. Drugo mjesto osvojio je Haris Selimić, a treće mjesto Hana Elezović. 18. maja 2019. godine u Šarića kući u Stocu održana je dodjela nagrada. Pored novčanih nagrada, dobitnicima su uručene plakete i knjiga Enesa Ratkušića Tajna bosanskog štapa
Umjesto jalovog kritizerstva koje podrazumijeva stalnu proizvodnju crnila, Enes se bavio suštinom problema uvijek tražeći rješenje, katarzu ili barem utjehu. Uspijevao je ovo zbog viška čovjekoljublja u sebi, ali i osjećaja odgovornosti prema vlastitom narodu. Način na koji je pristupao svojim kolumnama bio je s nakanom da dijagnosticira problem, ponudi rješenje i obrazuje. Kao glavni urednik Stava, sarađujući s Enesom gotovo četiri godine na prvoj liniji medijske fronte, rekao bih da je imao vrlinu koja je rijetkost u našem medijskom prostoru. Osim što je bio konzistentan u svojim stavovima, primijetio sam da svom pisanju prilazi s dozom volonterizma, s osjećajem misije koja karakterizira istinske aktiviste, zašto ne reći borce “za našu stvar”
Dzenaza namaz bošnjačkom književniku Enesu Ratkušiću, kolumnisti magazina Stav, koji je preminuo jučer u Blagaju u 62. godini, klanjana je na Ošanjićima kod Stoca.
Enes Ratkušić, profesor sociologije, radio je na RTV-u Mostar, bio saradnik brojnih sedmičnih i mjesečnih bosanskohercegovačkih listova te autor mnogih stručnih radova.
Bosna je bila na udaru krajem prošlog stoljeća; danas je to Sirija, jedan od najautentičnijih svjedočanstva kontinuiteta objave i kur’anski poželjnih interakcija različitih svjetonazora, kultura i tradicija. Na udaru je i Iran, koji ima drugu po snazi jevrejsku zajednicu na Bliskom istoku, što je malo poznato i što se, naravno, nastoji sakriti jer se konfrontira tezi o nemogućnosti zajedničkog života. I, naravno, Turska, koja za taj “demokratski svijet” u vrijeme vojne vlasti nije bila problem, ali danas to jeste, kada je dobila demokratski izabranu vlast i krenula stazama općeg prosperiteta.
Ako se Evropa jasno odredila spram haške kvalifikacije o udruženom zločinačkom poduhvatu, donoseći jasne presude Prliću i ostalim, kako je moguće da se predstavnica jedne članice EU fotografira s Dariom Kordićem, presuđenim ratnim zločincem, i još im uzgredno soli pamet o radikalizmima i ekstremizmima
Preočigledna je visoka razina licemjernosti onih koji kritiziraju SDA pokušavajući joj predbaciti krivicu za odlazak mladih, a istodobno blokiraju ovakve poticajne inicijative
Nema sumnje da je ocu Predraga Kojovića teško slušati ili čitati, sasvim svejedno, neprimjerene kvalifikacije na račun sina. Ali, isto tako nije baš prijatno ni devedesetogodišnjoj sestri Mustafe Busuladžića slušati da joj mjesecima svirepo likvidiranog brata nazivaju fašistom, ustašom i antisemitom, silujući javnost neuvjerljivom argumentacijom o njegovoj krivici, u čemu su najviše prednjačili Kojović i Segmedina Srna, što je, na koncu, pokrenulo niz nesporazuma u Skupštini KS
