fbpx

Kratka historija kulture Bošnjaka, osim što na popularan način želi predstaviti bošnjačku kulturu, može biti dragocjen poticaj kritičkom preispitivanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali to može biti i inspiracija novoj generaciji mladih arhitekata i slikara, kompozitora i književnika, filmskih umjetnika i dizajnera da domete i senzibilitete kulturnih vrijednosti blagotvorno iskoriste u svom stvaralaštvu.

Čini se da, kako bosanski jezik doživljava sve veću afirmaciju, tako se na društvenoj sceni uporedo provode i sve veće akcije za njegovo negiranje, osporavanje, zabranjivanje, i slično. Ili, mogli bismo reći i obrnuto – koliko god su na društvenoj sceni na djelu akcije usmjerene protiv bosanskog jezika, bosanski se jezik sve više afirmira.

Bosna u bošnjačkoj književnosti nije tek topos radnje, ona je više od državnog prostora – više funkcionira kao izvor i uvir kompletnog bošnjačkog čovjeka. On u njoj ne vidi samo geografski prostor, državu pa čak ni tek ideju, on u njoj vidi svoj prapočetak i svoj konačni kraj.

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!