fbpx
  • Edib Kadić
    • (Page 5)
Edib Kadić
270Društvo
“Mesnevija”, početak trećeg sveska: Riznica tajni

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

268Društvo
Shvatimo opomenu, mnoge smo blagodati zanemarili

Salih-efendija Halilović već je 14 godina drugi imam Begove džamije u Sarajevu. Rođen je 1981. godine u Sarajevu. Za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je u sarajevskom naselju Dobrinja, svega dvjestotinjak metara od prve linije fronta. Gazi Husrev-begovu medresu upisuje 1996. i završava 2000. godine. Iste godine ide u Kairo i upisuje studij na Univerzitetu Al-Azhar, te se 2005. godine vraća u Sarajevo kao profesor tefsira. Autor je knjige Učenje Kur'ana napamet – upute i metode, koju je objavio prošle godine

268Društvo
Trebamo biti sretni što imamo priliku živjeti kontinuitet “Mesnevije” u Sarajevu

Kada je Fejzullah-efendija Hadžibajrić, poznati sarajevski mesnevihan, 1969. godine krenuo na hadž, Konya je bio nezaobilazan grad na njegovom putu. Pošto je stigao, nemalo se rastužio kada je saznao da se tu, u kolijevci Mesnevije, nije očuvao kontinuitet njenog kazivanja, te da se dersovi iz Mesnevije ne održavaju već 40 godina. Dodatno ga je iznenadila i činjenica da, osim muftije, tek poneki usputni zaljubljenik poznaje perzijski jezik. Kada im je Fejzullah efendija ispričao, nisu se mogli načuditi da se u Sarajevu posljednjih 450 godina bez prestanka kazuje Mesnevija, što nije bio slučaj s brojnim gradovima širom Bosne i svijeta u kojima se nekada držao ders iz Mesnevije

Društvo
“Mesnevija”, početak trećeg sveska: O putniku na putu ka Gospodaru

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

268Društvo
Počinje emitiranje televizijskog programa kanala IZ u BiH: Ramazan uz TV BIR

Pred nama su sada dva izazova. Prvi je da pripremamo kvalitetne, korisne, poučne i zanimljive sadržaje koji će opravdati povjerenje svih ljudi koji su se interesirali kada ćemo pokrenuti televiziju. Drugi je da osiguramo dostupnost BIR televizije u mreži kablovskih, internet i OTT platformi svim gledaocima koji žele pratiti naš TV kanal”, poručuje Amir Sakić, direktor Media centra IZ u BiH

266Društvo
Sejo Pitić, pjevač i muzičar: Život uz sevdalinku, život uz pjesmu

Sejo Pitić sarajevski je muzičar i pjevač koji je na estradi već skoro šezdeset godina. Vjerovatno ne postoji niko u Bosni i Hercegovini ko je imalo zagazio muzičkim vodama a da barem jednom nije čuo njegov hit Plava žena, topla zima, koji ove godine navršava 40 godina od prve izvedbe. Pitić je trenutno u izolaciji zbog virusa COVID-19, međutim, vrlo je rado podržao izazov i natjecanje “#Mojsevdah”, koji je pokrenula Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” preko svog portala za kulturu i društvo Biserje.ba. Za magazin Stav priča o svojim prvim nastupima, najvećem hitu koji je snimio, sevdalinci vječno prisutnoj u njegovom životu, izolaciji zbog virusa i brojnim drugim temama

266Društvo
Članice Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”: Šiju maske, spašavaju živote

“Maske radimo od stopostotno pamučnih čaršafa koji su čekali da budu upotrijebljeni u ovoj, nažalost, prilično teškoj priči, ali hvala dragom Allahu da smo se uspjele i u ovoj situaciji snaći. Članice našeg Udruženja koje ne znaju šiti potrudile su se da doniraju čaršafe, a one koje nisu mogle učestvovati ni na ovaj način rekle su da će kupiti elastiku koju naručujemo iz Kiseljaka. Voljeli bismo da je povod našoj posjeti ljepši jer uvijek nam je drago da sarađujemo s Crvenim križom Općine Novi grad. Oni su bili okidač preko kojeg smo dobili radionicu. Nadam se da ćemo se u budućnosti i na ljepši način odužiti i pomoći i Crvenom križu i Općini Novi grad”

265Društvo
Marokanac Assab Abdelali, migrant u Hadžićima: Hafiz iz Casablance

“Nismo mnogo vremena potrošili spremajući ga zato što je bio poprilično spreman jer je hifz naučio još kao malo dijete. Kada sam mu predložio da zajedno ponovimo hifz i da ga pripremimo za komisiju, povjerio mi se da je odmah nakon toga razgovarao sa svojom majkom, koja je ostala u Maroku, i da mu je rekla da je usnila san u kojem je on obukao odjeću imama, onako kako se oblače u Maroku. U to je došao njegov otac koji je već ranije preselio na ahiret i dao joj Mushaf, kazavši joj da taj Mushaf da Abdelaliju”, kaže hafiz Hašim ef. Zahirović, imam Centralne džamije u Hadžićima

264Društvo
“Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)”: Naslađivanje i humor na tuđi račun

“Zavisno od političke situacije, mijenjao se karakter karikature. Karikature kojima su komentirana događanja s tih prostora nerijetko su se svodile na ilustraciju, maltene na pamflet. Njihov deskriptivni karakter bio je dominantan, s malo humora, puno podsmijeha i mlake ironije. U njima, nažalost, nije bilo ni u tragovima pacifizma i ličnog stava. Karikaturisti tog vremena nisu bili nepristrasni posmatrači događanja, bili su u službi tadašnjih režima”

263KulturaSANDŽAK
Temeljita istraživačica bošnjačke muzičke tradicije

Naka Nikšić rođena je 1979. godine u Novom Pazaru, gdje je završila osnovnu školu. Srednju muziku školu završila je u Prištini, smjer muzičkog izvođača za klavir. Poslije toga upisuje Fakultet umjetnosti na Odsjeku za muzičku umjetnost, smjer klavir. Magistrirala je na smjeru klavira na Univerzitetu u Prištini, kao i na Univerzitetu u Kragujevcu na smjeru za metodiku nastave muzičke kulture. U Turskoj je doktorirala na smjeru za klavir na Univerzitetu u Ankari na državnom konzervatoriju, a na Univerzitetu u Beogradu doktorira na metodici nastave muzičke kulture