fbpx

Uoči izbora 1990. godine Miro Lazović bio je član predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine. Na prvim višestranačkim izborima biran je u Vijeće građana Skupštine Bosne i Hercegovine, gdje na prijedlog Nijaza Durakovića biva izabran za šefa Kluba SDP-a. Rat ga zatiče u Vogošći, odakle se prebacuje u Sarajevo i aktivno uključuje u politički život grada pod opsadom. Bio je tokom rata predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i učesnik gotovo svih mirovnih pregovora – od Ženeve preko Washingtona do Daytona. Za specijalno izdanje "Stava" (broj 293, 15. 10. 2020) govorio je o početku višestranačkog života u Bosni i Hercegovini, o mirovnim pregovorima, saradnji s Alijom Izetbegovićem, političkom životu tokom Agresije, o Slobodanu Miloševiću, Franji Tuđmanu… Povodom godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma objavljujemo dio intervjua koji se odnosi na Lazovićevo učešće u mirovnim pregovorima. 

Po diplomatskim pravilima svakome se daje ponešto, svi će biti nezadovoljni, ali ćemo postići cilj kojem težimo. Nažalost, napravljena su velika odstupanja. Prihvatanjem Republike srpske, koja je nastala na protuustavan način, kršeći ustavni poredak tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, koja je kasnije nastala na ratnim zločinima i genocidu. Jedna takva tvorevina koja je nastala nasiljem, iako u međunarodnom pravu postoji striktno pravilo koje kaže da ono što se osvoji silom neće biti priznato, nažalost je priznata. To je bio najveći ustupak. Osim toga, zadržan je pojam Republika srpska, dok se Bosni i Hercegovini to oduzima i ostaje država Bosna i Hercegovina

Iako je iskustvo izgradnje društva u ovom okviru uglavnom takvo da potvrđuje jednom već napisanu ocjenu da se radi o dokumentu kojim je rat bez pobjednika okončan mirom bez pravde, ipak ne treba smetnuti s uma težak historijski put i kompleksan sistem faktora koji su u jednom kratkom periodu morali biti harmonizirani da se i do takvog sporazuma dođe. Bio je to gorak lijek, ali su i rane na koje je privijen bile teške i duboke

Težina ratne krize i rizik koji je ta kriza u sebi nosila za opstojnost države Bosne i Hercegovine, za njene građane i narode, okolnost je koja objašnjava ali ne opravdava nedostatke i anomalije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve dok se njegovi nedostaci i anomalije ne prevaziđu, održavat će se i komplicirati kriza na Balkanu, a politički sukobi u toj krizi nosit će velike rizike za mir i sigurnost

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena Bošnjak, a koje je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, objavljena je i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz knjige u kojem autor piše o periodu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, reintegraciji države i rješavanju pitanja Brčkog

Bosna i Hercegovina u najvećem zavisi od Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda. Bošnjaci ne mogu bez Bosne i Hercegovine, a opstanak Bošnjaka kao naroda ugrožen je bez građanske države. Ta građanska država odgovara svim patriotima, dakle, i svim Srbima i Hrvatima koji prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Ona mora biti ustrojena tako da se štite individualna prava, ali i da se nađu mehanizmi zaštite etničkih prava kroz institucije

Trideseta godišnjica višestranačja u BiH prilika je da se podsjetimo kako je vizija BiH kao demokratske (ne bilo kakve ili jednostranačke) zajednice ravnopravnih naroda i građana, države po svim atributima državnosti, uz reafirmaciju bošnjačkog nacionalnog i kulturnog identiteta u novim okolnostima, koju je Izetbegović sa svojom strankom ponudio, postala temeljnim postulatom od kojeg se, načelno niti danas, u krizi, bolje reći općoj zloupotrebi nekih aspekata i odredbi Dejtonskog sporazuma, nije odustalo. Nije pretenciozno u razmišljanju povezati tri godišnjice, iako se jedna odnosi na ličnost, druga na društveni prevrat, a treća na dalekosežan mirovni sporazum. Sve tri, naime, imaju jednu poveznicu – Aliju Izetbegovića, koji je i u prevratu i u postizanju mira imao ključnu ulogu

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!