fbpx

Iako njegova priča ima mnogo sličnosti s izjavama čelnika Zlatne zore, Velopóulos poriče da glasovi koje dobija dolaze od bivših glasača Zlatne zore. “Naše ankete pokazuju da je 70% glasača koji su nekada glasali za Zlatnu zoru otišlo u Novu demokratiju (ND, konzervativna stranka koja je pobijedila na nedjeljnim izborima.) Ali ND to krije jer ne želi biti stranka ekstremne desnice.”

Hashim podsjeća da je “Muslimansko bratstvo” osvojilo većinu zastupničkih mjesta u Parlamentu Egipta 2012. godine, a 2013. imali su predsjednika, što dokazuje njihovu popularnost, iako se njegova prisutnost u javnosti od tada smanjivala. “Nakon Mursijeve smrti, vidjeli smo koliko veliki broj pristaša imaju”, dodaje Hashim. Izrazi sućuti stigli su iz inostranstva, od prognanih članova i pristaša “Muslimanskog bratstva”, od palestinskog “Hamasa” i tuniškog “Al Nahda”, a sućut je izrazio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čelnik stranke AKP.

Ide se tako daleko da se o izboru direktorice kantonalne televizije piše kao o nekakvom izboru između dobra i zla, o sukobu modernog i zaostalog, o izboru neupitnog profesionalca i menadžera na jednoj i uhljeba ili uhljupa, kako vam drago, na drugoj strani.

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Malo je čudno da jedno balkansko udruženje koje vode Bošnjaci za partnere u Bosni i Hercegovini pronalazi sve redom institucije koje se danas dovode u vezu s Gülenom – Univerzitet Burch, Turistička agencija “Fidan”, Fondacija “Izvor nade”, kao i to da su mnoge od njihovih aktivnosti objavljivane u danas ugašenim novinama Novo vrijeme, koje su, također, dovođene u vezu s Gülenovom organizacijom

Menadžment Fondacije odgovara isključivo Upravnom odboru, koji je sačinjen od bh. državljana i koji je 2016. godine imenovao potpuno novi menadžment, što je rezultiralo i odlukom o prekidu bilo kakvih formalnih i neformalnih veza s osobama i institucijama koje su naklonjene pokretu 'Hizmet', a djeluju na području BiH i inostranstva”

Izgleda da je Zukorliću stalo da novom naraštaju izgusla onu o istrazi izdajnika, da slučajno nekom svršeniku FIS-a ne padne napamet da se poselami s kolegom iz druge islamske zajednice. Ili da slučajno ne prekorači prag neke “izdajničke” džamije. Trebaju ti mladi islamski obrazovani ljudi da shvate da im je bliži Vučić, Dačić, Vulin od onog Sulje, Rasima i Šefika

“Dok sam boravio u domu, saznao sam da sve važne odluke za Fondaciju 'Izvor nade' donosi rektor Univerziteta Burch. Toliko o njihovoj 'nepovezanosti' s Burchom i o tome da je Burch navodno sada pod kontrolom nekih drugih. Ovaj dom nije ono što se predstavlja javnosti, pogotovo kada je riječ o tome čiji je dom. Predstavljaju ga kao da ga vode Bošnjaci, a ustvari, oni se najmanje pitaju i donose odluke. A i oni Bošnjaci koji su u upravi provjereni su gülenisti”, kaže Suad

Prema Dikru, popularnom historiografskom djelu o Al-Andalusu koje je napisao anonimni muslimanski autor koji je živio između 14. i 15. stoljeća, znamo da je Almanzor osvojio i uništio gradove Zamoru, Simancas, Sepúlvedu, Coimbru, Astorgu i Pamplonu, i to dva puta. Sepúlveda i Barcelona gradovi su koji su osvojeni i uništeni na brutalan način. U oba napada Almanzorove snage koristile su almajaneque, divovske katapulte kojima su bacali i po pet stotina kilograma teško kamenje kako bi uništili zidove utvrda

Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini