“Organiziranje islamske zajednice od džemata do vrha ljudska je forma koja proizlazi iz obaveze koju nam je Uzvišeni Allah propisao da u svakoj generaciji i u svakom vremenu pokažemo ono što naša pamet može da dokuči, da sačinimo funkcionalan sistem koji će davati odgovore na sva generacijska iskušenja”, rekao je Ismail ef. Smajlović
Cilj je međusobno upoznavanje i zbližavanje mladih Bošnjaka iz različitih dijelova Norveške i njihovo uvezivanje s domovinom kroz kontekstualno učenje na lokacijama važnim za historiju i kulturu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Po ovom projektu, Bošnjaci Norveške unikatni su i prepoznatljivi u našoj dijaspori
Ne možemo napustiti svoj toprak, pa makar da odemo i pokosimo imanja. Nikada to neću prodati, djecu ću zadužiti kada umrem da to ne smiju prodati. Neka grunta. Historija se ponavlja, ko zna šta će sve biti jednog dana. A možda se i naš narod opameti
Epilog pljevaljske golgote zastrašujući je – iz pograničnog pojasa prema Bosni i Hercegovini, zbog ubistava, silovanja, paljevine i pljačke kuća, od 1992. do 1995. godine iseljeno je 95 posto Bošnjaka. A to nikako ne može biti posljedica sporadičnih incidenata, nego je rezultat dobro osmišljenog, pripremljenog i na sistematičan način provedenog plana da se s ovog područja zauvijek protjeraju Bošnjaci. A Crnu Goru i njen tadašnji crni režim više niko i ne spominje
Fahrudin Jašarević poznat je pod nadimkom Babo. Prekaljeni je policijski inspektor, specijalac i instruktor Specijalne policije. Nadimak je dobio od kolega kao najstariji specijalac u redovima policijske jedinice “Alfa”. Zapovjednik je Počasnog voda Bošnjaka Republike Hrvatske. Od prvog do zadnjeg dana branio je Hrvatsku od srpske agresije, dva je puta teško ranjavan. No, sudjelovao je i u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Kaže da ima dvije domovine i na to je ponosan. “Istinski, iz srca to osjećam”, otkriva nam Babo, s kojim smo razgovarali netom prije nego je Počasni vod dočekao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića pred Spomenikom Bošnjacima palim u Domovinskom ratu ispred Zagrebačke džamije, gdje su zajednički proučili Fatihu
Bošnjaci iz Trećeg bataljona koji su preživjeli prave golgote prave barikade u centru Beograda 9. oktobra 1915. godine i pod komandom kaplara Šemse Midovića iz sela Gonja kod Sjenice brane herojski položaj između Narodnog pozorišta i Narodnog muzeja
Očito je da današnje BNV Hrvatske radi i više nego odličan posao na afirmaciji i snaženju bošnjačkih pozicija u Hrvatskoj čim izaziva reakcije od ovakve vrste supremacističkih šovinista.
Ostaje još jedno pitanje: Ko bi mogao inicirati novi bošnjačko-sandžački nacionalni program? Prije svega, to su bošnjačke nacionalne stranke, na prvom mjestu najstarija i prva politička organizacija u novijoj povijesti, odnosno SDA Sandžaka. Tu je i Bošnjačko nacionalno vijeće, ali i sve druge koje sebe vide na putu nacionalne borbe za ravnopravnost i jednakost.
U Banatskom Brestovcu živi pedesetak bošnjačkih porodica koje su 1946. godine doselile iz Novog Pazara, Tutina, Bijelog Polja, Sjenice, Prijepolja i Priboja. Istini za volju, prvi put bio sam u prilici da sretnem Bošnjake koloniste u Vojvodini
“Tri su elementa koja mogu ujediniti muslimane u Njemačkoj: prvo je islam, kao zajednička identifikacija koju ćemo staviti ispred mezheba i etniciteta; drugo je njemački jezik kao jezik koji nas sve spaja, koji ima svoju bogatu kulturnu baštinu, a na kojem bismo trebali i pisati, govoriti i držati hutbe; i treći element jeste identifikacija s Njemačkom kao državom. To je integrativni model koji bi mogao riješiti mnoge probleme muslimana u Njemačkoj. On ne znači odvajanje Bošnjaka od Sarajeva ili Turaka od Ankare, već upravo podrazumijeva neraskidivu duhovnu vezu s našim centrima. Jedino što taj model dodatno podrazumijeva jeste naša veza s Berlinom”
