Radovi pristigli na redakciju Stava pokazuju nepatvorenu ljubav prema Bosni i Hercegovini od Evrope do Australije otkrivajući djecu koja, bez obzira na to što su rođena u dijaspori, itekako izražavaju privrženost i domovini i svome bosanskom jeziku.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država dodijelila je sredinom januara Bobu Doleu (95), bivšem američkom senatoru, počasnom građaninu Sarajeva, Zlatnu medalju Kongresa. Ta je nagrada namijenjena osobama koje su dale trajni doprinos historiji i kulturi SAD-a. Dole je jedan od najvećih prijatelja BiH u svjetskoj politici. Godinama je u toku agresije na BiH tražio sankcije za Srbiju i skidanje embarga na uvoz oružja nametnut Vladi Republike Bosne i Hercegovine, neprestano zahtijevajući da se BiH omogući pravo na odbranu. Stav donosi dijelove istraživačkog rada Saving Bosnia on Capitol Hill: the case of Senator Bob Dole, koji je objavio Hamza Karčić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka
Promjene koje je Austro-Ugarska unijela u Bosnu bile su bez presedana u historiji islama, kako u Bosni, tako i na Balkanu općenito. Projekt modernizacije odvijao se u kontekstu stranih, nemuslimanskih pravila i složenih odnosa i ostavio je dalekosežan utjecaj na ekonomiju, društvo, politiku i kulturu. Za muslimane su izazovi bili višestruki. Najvažnije je bilo kako održati živom muslimansku zajednicu izvan islamske države? Kako se modernizirati bez gubitka muslimanskog identiteta? Kako svjedočiti islamu u Evropi? Kako biti evropska nacija uz očuvanje veza sa središnjim muslimanskim zemljama
Za prvog je bosanskog kralja Tvrtko I Kotromanić krunisan 26. oktobra 1377. godine. Srednjovjekovna Bosna tog dana započinje svoju novu epohu, koja će trajati sve do dolaska Osmanlija i pada bosanskog kraljevstva 1463. godine.
“Bio je to čin prkosa”, kaže Bruce Dickinson, frontman benda “Iron Maiden”. Dickinson Vulliamyju priča o svom koncertu u Sarajevu, 50 godina nakon koncerta Lenjingradske filharmonije. Dickinson i njegov bend došli su u Sarajevo kamionom, vrlo opasnim putem preko Igmana usred trogodišnje opsade tog grada. U knjizi Vulliamy prikazuje koliko je muzika bila važna u Sarajevu tokom opsade. U knjizi je susret s violončelistom Vedranom Smajlovićem, koji je 22 puta zaredom nastupao na mjestu na kojem su 22 osobe poginule od gelera granata; priča o Joan Baez, koja je posjetila Sarajevo i pjevala u Narodnom pozorištu, ali i za francuske vojnike. Priča o Dickinsonu na njihovom opasnom putu, priča o predanosti koja je pokrenula festival “Rock Under Siege”
Bosna je, dakle, oduvijek bila istureni Istok na Zapadu, najzapadnije prokletstvo južnoslavenskog istoka. Živjela je od devera do devera. Često ponižen, obeščašćen, obezvrijeđen, nedorečen..., Bošnjanin, odnosno Bošnjak, živio je u poštenju svog srca. O njemu se početkom 13. stoljeća govori s divljenjem, istodobno i s gnušanjem. Drugačije rečeno, Bošnjak bilo kojeg vjerozakona rođen je s pogledom na obje strane granice Istoka i Zapada. Nije slučajno u doba patarena cvao narodni dualizam s filozofijskim posljedicama
Petnaestog jula 1911. godine trojica Austrijanaca poletjela su balonom “Excelsior” s uzletišta Fischamend. Već nakon pet i po sati prešli su Savu i dočekali izlazak sunca iznad Bosne. Leutant Max Macher, vođa tima, pomno je bilježio doživljaje na tom putovanju, susret s bosanskim ljudima i ženama, njihovu zabezeknutost balonom i “nebeskim ljudima”, mješavinu strahopoštovanja i radoznalosti. Macher se neskriveno divi ljepoti Bosne nazivajući je “zemljom iz bajki”. Njegov tekst o letu balonom iznad Bosne štampan je u godišnjaku jednog austrijskog aerokluba 1912/1913. godine. Nije to bilo prvi put da neko leti balonom iznad Bosne, ali jeste, prema podacima kojima raspolažemo, da neko opiše Bosnu iz ptičije perspektive. Stoga ovu dragocjenu reportažu leutanta Maxa Machera donosimo u cijelosti
U Bosni se bošnjački kulturni i nacionalni identitet ideologizira i egzistencijalno dovodi u pitanje stalnim stavljanjem u kontekst nepostojećeg nacionalizma i njegovim poređenjem s drugim dvama
Bobovac je mjesto od izuzetne kulturne i historijske važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Najbolji je podsjetnik na dane slavnog Bosanskog kraljevstva. Iako je gurnut na marginu društvenog interesiranja, Bobovac svojim znamenitostima nijemo svjedoči o nekim drugim vremenima
Da sam milioner, opet bih se bavio kurbanima i opet bih jeo bijele bubrege. Kurban je nešto posebno i ne smije biti uprljan zlom mišlju, a kamoli alkoholom i bezobrazlukom. Danas, gledam, stavljaju kurbane na ražnjeve, k'o da je kurban poslastica za samo nečiju guzicu. A ražnjevi su nas i uništili
