Prvog je dana nove školske godine desetak roditelja otišlo kući nezadovoljno jer nisu uspjeli upisati djecu u Edukativni centar u Novoj Kasabi. Nema prostora. U ovim improviziranim prostorijama nastavu već pohađa 125 učenika. Ove su godine samo prvačići primljeni, njih deset
Dževad Jahić istaknuo je da su naučni falsifikati svojatanja Kulinove povelje kao “hrvatskog” ili “srpskog” povijesnog i historijskog dokumenta i bosančice kao “nebosanskog” već “hrvatskog” ili “srpskog” pisma apsurdni te da su to ideološko-unitaristički konstrukti naslijeđeni iz tradicije i koncepcije srpskohrvatskog jezika
Uprkos brojnim pokazateljima historijskog kontinuiteta bosanskog jezika i bosanske jezičke nominacije potvrđenim u povijesnim izvorima na različitim stranama, bosanski jezik predmet je direktnog osporavanja već gotovo dva stoljeća. On se danas dovodi u pitanje, odnosno relativizira, osporava i negira i s pozicija koje se predstavljaju kao “liberalne”, “demokratske”, “antinacionalističke”
Ali, šta ćemo s bosanskim školstvom i bosanskim planom i programom nastave u (bosanskoj) Federaciji? Hitno pitati za odgovornost nadležne kantonalne institucije i kantonalne ministre obrazovanja
Nenad Veličković jednog je bošnjačkog povratnika u BiH nazvao ustašom samo zato što se vratio iz Hrvatske, zato što je iz miješanog braka i jedno od imena mu je Filip.
Jedan od roditelja, zabrinut za slučaj “jezik bošnjačkog naroda” u RS-u, tražio je na uvid odluke koje je izdao Odbor za standardizaciju srpskog jezika, a koje se tiču ovog problema. Naravno, tražio je od Odbora da ih dobije na bosanskom jeziku, s obzirom na to da je Odbor imao ingerencije da prevodi s bosanskog na srpski, pa je očekivano bilo i obratno, da se sa srpskog odluke prevedu na bosanski jezik
Odgovor na demantij koji je u redakciju sedmičnika „Stav“ uputio prof. dr. Nenad Veličković na tekst “Nenad Veličković roditelje djece iz Konjević-Polja nazvao ‘neobrazovanim nacionalistima’”, sedmični časopis “Stav”, broj 67., Sarajevo, 16. juni 2016. godine, str. 16-19. Sporne i skandalozne tvrdnje, na koje je analitičkim tekstom reagirao glavni urednik „Stava“, Nenad Veličković iznio je nedavno na javnoj tribini u Sarajevu.
U nekim slučajevima neke naše intelektualce, čak i bosniste, dovodi se u stanje da se pasiviziraju ili čak distanciraju od onoga čime se zapravo bave i po prirodi stvari trebaju baviti
Sve možeš biti u Bosni, ali znaj da nikada ne možeš biti jedno – rahat. Ni od vlastitog jezika nisi rahat. On će se prvi zapetljati i kukavički te izdati – na bosanskom ili bošnjačkom. Uostalom, nije li svejedno, pa mi govorimo istim jezikom, uvjeravaju nas, jer se savršeno razumijemo
