Grci su bez sumnje u velikoj zabludi ako misle da će u regiji (istočnog Sredozemlja, op.a.) de facto stvoriti situaciju bez dogovora s Turskom i Turskom Republikom Sjeverni Kipar, poručio je Celik
Nestao je šeher Aladža-Hisar sa svojih 10 džamija, 3 mekteba, jednom medresom, karavan sarajem, dvije zavije (tekije), jednim hamamom i četiri hana. Nestalo je 17 mahala, od kojih su 14 bile muslimanske. Nestale su mnoge prelijepe begovske kuće, biseri orijentalne arhitekture, na čiju ljepotu i veličinu danas podsjeća očuvana kuća begova Frenčevića, u kojoj je kasnije stanovala moćna srpska porodica Simić, a koja je danas muzejski prostor
Današnje mjesto se s onim od prije sto godina ne može ni porediti, a tome svjedoče Čamdžića kuća i Hram sv. Ilije Proroka
Često sam na dženazama znao čuti kako ljudi, žaleći za umrlima s kojima i nisu bili u dobrim odnosima, znaju reći: “Da mi je samo vratiti vrijeme, drugačije bih ja!” Vrijeme nikada niko nije uspio vratiti. Ali, možemo li barem u vremenu koje nam je preostalo neke stvari činiti drugačije
Besplatni kompleti udžbenika biće podeljeni prvacima u Sandžaku na početku školske godine
Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo i koji ima status raseljene osobe upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu na osnovu izražene biračke opcije
Na popisu stanovništva iz 1931. godine u Bosni i Hercegovini (Drinska i Vrbaska banovina) bilo je 11.272 Roma. Na sljedećem popisu iz 1948. godine u Hrvatskoj je bilo 405, a u Bosni i Hercegovini 442 Roma. Ovaj tekst najvećim dijelom bazira se na dokumentaciji Zemaljske komisije za Bosnu i Hercegovinu za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944–1947)
Upitat ćete se možda: Pa, zar nije Gutenbergova Biblija prvo štampano djelo? Ne, nije, Türkenkalender tiskan je prije nego što je cijela Gutenbergova Biblija završena. Štampa, to veliko čudo i simbol jedne nove, evropske civilizacije, svoju prvu primjenu našla je u tiskanju propagande o Turčinu
Vjerovatno su to rezultati svih ovih stoljeća okupacije ovdašnjeg čovjeka, da još uvijek nažalost ne može doći sebi da napravi prijeko potrebne kulturne institucije. A nešto što je književnost, što je kultura, što je umjetnost – ono mora biti spašeno u institucijama. Hvala Bogu, ima galerija i u Sloveniji pa se sve to može spasiti i na tim mjestima. Zato se često u polušali i predstavljam da sam po rođenju Sejo od Serhata, a po radu i tržištu Sejo Slovenac. Nažalost, nisam ja jedini koji tako misli jer je sve više naših ljudi koji se iz praktičnih razloga tako osjećaju
Bio je legenda u svom dobu, a danas je bosanski narodni junak i jedna od najuglednijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine. Husein-kapetan Gradaščević, rođen 1802. godine, "Zmaj od Bosne", umro je od kolere 17. augusta 1834. godine.
