fbpx

Post by STAV

“Kao i u većini drugih naučnih oblasti, vrijedan materijal uvijek će uporno čekati marljivog istraživača. Mora se, naime, dugoročno i u kontinuitetu raditi na afirmiranju duhovne prošlosti da bismo imali učinkovite rezultate. Veoma je bitno imati odgovarajuću podršku sistema. Ozbiljna afirmacija ne može se osigurati sporadičnim projektima. Već godinama se govori kako je Univerzitetu u Sarajevu potreban studij etnologije. Nije mi jasno zašto ne postoji dovoljno sluha za ove društveno korisne poduhvate”

Želio bih pojasniti da se ovdje očito radi o tome da jedna grupa asocijacija koja je imala svog kandidata pravi bespotrebnu dramu. Očito su oni shvatili da njihov kandidat ne može dobiti dovoljno podrške na izborima, pa su onda protestno napustili Skupštinu. Da pojasnim, ukupan broj delegata koji predstavljaju 9 spomenutih udruženja iznosi 17. Da su ostali na Skupštini i glasali za svog kandidata, imali bi 17 glasova, što nije bilo dovoljno naspram podrške od 33 glasa, koju je ovaj tim imao

Naravno, umjesto da se bave činjenicom da se u RS-u uči isključivo srpski, a u dijelovima koji su bili pod vlašću HZHB, a danas pod vlašću HDZ-a BiH, isključivo hrvatski, njima je lakše prepoznati segregaciju i diskriminaciju u Sarajevu. Oni je vide u činjenici da u Sarajevu svi učenici mogu birati jedan od tri službena jezika BiH. Zašto je to tako kada znamo da je sam bosanski jezik integrirajući, da ga Bošnjaci ne svojataju kao privatno dobro, da se oko ove kategorije okupio najveći broj građana Bosne i Hercegovine tokom popisa stanovništva?

Da ideja bosanstva koju promovira knjiga Aličehića i Galešića nije tek nadidentitet svih ljudi koji žive u BiH, već alternativa postojećim identitetima, objasnio je i Aličehić. On je kazao da knjiga čiji je koautor nije naučni rad, već je rezultat razgovora dvojice prijatelja. Knjigu je iskreno nazvao Bosanstvom za glupe. Vrlo precizno određenje, složit ćemo se s autorom i pohvaliti njegovu iskrenost. Rusmir Mahmutćehajić o osmanskoj i austrougarskoj vlasti na Balkanu razmišlja kroz pojam tiranije, a o velikosrpskoj i velikohrvatskoj ideji kroz pojam oslobođenja

“Američka podrška cionizmu starija je od države Izrael. Za mnoge Amerikance, Izrael je analogija kolonijalnom osvajanju Sjeverne Amerike. I SAD i Izrael uspostavljeni su prisilnim uklanjanjem autohtonih naroda kroz biblijska opravdanja i tzv. civilizacijske misije. Prvi cionisti nisu bili Jevreji, već kršćanski fundamentalisti. Treba napomenuti da su evanđeoske vizije često antisemitske. Danas su kršćanski cionisti, uključujući i potpredsjednika Mikea Pencea, instrumentalni za američku vanjsku politiku koja fanatično žudi za povratkom i koncentracijom svih Jevreja u Palestini u očekivanju sudnjeg dana i povratka Isusa”

Musić je u ovoj knjizi sabrao biografije i misli, gazele i dijelove mesnevija ponajvažnijih predstavnika mevlevijske tradicije okupljenih oko ličnosti Mevlane Dželaluddina Rumija. Za našu kulturnu zajednicu ova knjiga nema tek naučnu, već pored nje i onu duhovno-tradicijsku težinu, s obzirom na višestoljetno prisustvo mevlevijskog tarikata u Bosni i Hercegovini i činjenicu da se u Sarajevu duže od pola milenija čita i tumači Rumijeva Mesnevija. Stoga će ona obogatiti ne samo naučni fond iranistike u našoj zemlji već će biti od koristi i baštinicima mevlevijskog naslijeđa, u najširem smislu

Romen Rolan francuski je pisac čija je očaranost Tolstojevim likom i djelom iznjedrila jednu od ljepših biografija u svjetskoj književnosti. Knjiga Tolstoj Rolanov je pokušaj razumijevanja Tolstojevog književnog djela i utjecaja pojedinih epizoda njegovog turbulentnog života na njegovo čudesno književno djelo. Knjiga je to o iskrenoj potrazi jednog umjetnika za odgovorima na krupna životna pitanja, potrazi koja će ga dovoditi do vješala, ali i do blaženstva kakvo samo vjera čovjeku može pružiti. Ipak, ova knjiga nije pisana kao klasični udžbenik u kojem je dosljedno provedena pozitivistička književna metoda. Autoru je Tolstoj previše bitan da bi se zadovoljio pukim povezivanjem njegovog života i djela. Velika duša Rusije čiji je plamen obasjao Francusku krajem 19. stoljeća, piše Rolan, bila je za njegovu generaciju najnepomućenija svjetlost koja je obasjavala njegovu mladost. Ona je bila zvijezda utješiteljka koja je blažila mladalačke duše u Francuskoj. Za mnoge od njih, kako kaže, Tolstoj je bio više nego voljeni umjetnik, prijatelj, i to najbolji, možda i jedini pravi prijatelj u cijeloj evropskoj umjetnosti

Romen Rolan francuski je pisac čija je očaranost Tolstojevim likom i djelom iznjedrila jednu od ljepših biografija u svjetskoj književnosti. Knjiga Tolstoj Rolanov pokušaj je razumijevanja Tolstojevog književnog djela i utjecaja pojedinih epizoda njegovog turbulentnog života na njegovo čudesno književno djelo. Knjiga je to o iskrenoj potrazi umjetnika za odgovorima na krupna životna pitanja, potrazi koja će ga dovoditi do vješala, ali i do blaženstva kakvo samo vjera čovjeku može pružiti. Ipak, ova knjiga nije pisana kao klasični udžbenik u kojem je dosljedno provedena pozitivistička književna metoda. Autoru je Tolstoj previše bitan da bi se zadovoljio pukim povezivanjem njegovog života i djela. Velika duša Rusije čiji je plamen obasjao Francusku krajem 19. stoljeća, piše Rolan, bila je za njegovu generaciju najnepomućenija svjetlost koja je obasjavala njegovu mladost. Ona je bila zvijezda utješiteljka koja je blažila mladalačke duše u Francuskoj. Za mnoge od njih, kako kaže, Tolstoj je bio više nego voljeni umjetnik, prijatelj, i to najbolji, možda i jedini pravi prijatelj u cijeloj evropskoj umjetnosti

Romen Rolan francuski je pisac čija je očaranost Tolstojevim likom i djelom iznjedrila jednu od ljepših biografija u svjetskoj književnosti. Knjiga Tolstoj Rolanov je pokušaj razumijevanja Tolstojevog književnog djela i utjecaja pojedinih epizoda njegovog turbulentnog života na njegovo čudesno književno djelo. Knjiga je to o iskrenoj potrazi jednog umjetnika za odgovorima na krupna životna pitanja, potrazi koja će ga dovoditi do vješala, ali i do blaženstva kakvo samo vjera čovjeku može pružiti. Ipak, ova knjiga nije pisana kao klasični udžbenik u kojem je dosljedno provedena pozitivistička književna metoda. Autoru je Tolstoj previše bitan da bi se zadovoljio pukim povezivanjem njegovog života i djela. Velika duša Rusije čiji je plamen obasjao Francusku krajem 19. stoljeća, piše Rolan, bila je za njegovu generaciju najnepomućenija svjetlost koja je obasjavala njegovu mladost. Ona je bila zvijezda utješiteljka koja je blažila mladalačke duše u Francuskoj. Za mnoge od njih, kako kaže, Tolstoj je bio više nego voljeni umjetnik, prijatelj, i to najbolji, možda i jedini pravi prijatelj u cijeloj evropskoj umjetnosti Romen Rolan, Tolstoj, “Evoluta”, Beograd, 2015. godine