Još teže pada ovakva vijest jer to zapravo znači da je načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić popustio pod pritiskom subverzivnih ideoloških grupa u NVO sektoru, politici i medijima i postupio suprotno onome što sigurno želi ogromna većina njegovih glasača, ali i stanovnika Općine Centar, a vjerovatno i on sam.
Ipak, i to blijedi pred tvrdnjom Amele Kuskunović da je “njihova zadaća da utjeruju strah tim nazovimedijima”! Čija zadaća? Zadaća Naše stranke? Nekih revolucionarnih odreda? Kuskunovićkinih istomišljenika? Neke orwelijanske “policije misli”?
„Pravo lice ljevice“ jedna je od tema novog izdanja Stava. Do sada smo slušali samo populistička prenemaganja tipa: prošla vlast zapošljavala je stranačke aktiviste, na pozicije su postavljani podobni kadrovi, poslovi su se davali firmama bliskim Stranci. Iz takvih objašnjenja da se zaključiti da će nova vlast raditi sve suprotno, odnosno, da će zapošljavati i imenovati kadrove koji ne pripadaju njihovim strankama. Ako to bude tako, u javnim će preduzećima raditi i njima upravljati uglavnom dosadašnji SDA-kadrovi. To se u književnosti naziva paradoks.
Sead Begović, pjesnik, prozaist, književni kritičar i urednik, kao čovjek preselio je iz ovog u Onaj svijet, a kao pisac iz neposredne književne savremenosti preselio je u književnu povijest.
Čovićevci ne shvataju da ih Plenković uspješno vuče za povodac, prezentirajući se njima kao spasitelj, koji osigurava da HDZ ostane vječno na vlasti a njegove kolovođe na slobodi, dok istovremeno Evropskoj uniji demonstrira borbu za njezine principe i vrijednosti
“Kada je Emir Hadžihafizbegović već u prvim nedjeljama direktorskog mandata na razgovor pozvao mlade režisere, a onda i mlade pisce, da im kaže da su im vrata Kamernog otvorena, jedni mu nisu vjerovali, a drugi su mislili da je to pogrešno. Na koncu se ispostavilo da je kurs kojim je krenuo Kamerni teatar u proteklih nekoliko godina jedini ispravan”, kaže Pjer Žalica
Zastupljen je u tridesetak antologija suvremene hrvatske poezije i u tri do sada objavljene antologije bošnjačke poezije, te u isto toliko panorama i zbornika na hrvatskom i na stranim jezicima. Preporod Sarajevo je njegove izabrane pjesme uvrstio u ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Neke su njegove pjesme i ciklusi pjesama te kratke priče prevedeni na tridesetak jezika.
Monarhistička Jugoslavija, istakao je prof. dr. Adnan Jahić, bit će zapamćena po kulturnom i ekonomskom razvoju, po nacionalnoj i političkoj emancipaciji koja je omogućila nastanak današnjih samostalnih država, po zaprepašćujućim krvavim zvjerstvima i nezapamćenom divljaštvu u ratovima
Trudio sam se objasniti kako je, ustvari, najbolja i najljepša ona dova koja poteče iz dubine naše duše i srca, na našem jeziku, okupana iskrenošću i nadom. Naravno, upozorio sam i na to da čovjek, sam sebi, svojom dovom može natovariti brigu za vrat. Kako? Allah zna u čemu je dobro – mi ne znamo. Mi, našom dovom, sebi želimo prizvati dobro. Zato, budimo precizni u formulacijama i riječima
Povjesničari su zabilježili hrabrost i patriotizam hafiza Kaukdčije, hadži Loje, Hadžijamakovića, Šemsekadića, Selmanovića i drugih. Međutim, kada su u pitanju krajiške vođe, njima se tek znaju imena, a skoro je sve ostalo obavijeno tajnom. Ovom prilikom, povodom 140. godišnjice od završetka austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, prisjećamo se onih koji su bili spremni dati sve za domovinu i koje ne bismo trebali nikad zaboraviti
