fbpx

Post by STAV

Da bi se naglasio kontinuitet borbe jednog naroda za vlastitu slobodu, kao posebnu kategoriju, smatramo s pravom, uveli smo narodne heroje Bošnjake iz Drugog svjetskog rata, kao i one iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine od agresije od 1992. do 1995. godine. S tim da treba naglasiti da je potonji period još nedovoljno istražen i da ćemo u narednim godinama imati potpuniju sliku o herojima koji su odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Kinematografiji, kao jednom od najpopularnijih društvenih sistema, često su potrebne liste najboljih ili najvažnijih filmova, ne samo zbog historijske i teorijske važnosti već i kako bi se gledaoci još jednom podsjetili na ostvarenja koja su ih oduševila ili koja su im slučajno promakla. Iako se i prošle sezone izdvojilo nekoliko iznimno kvalitetnih i zabavnih ostvarenja, koja zbog svoje originalnosti zaslužuju određeno mjesto na godišnjim listama, stječe se utisak da 2018. godina neće ostati upamćena po historijskoj ostavštini i remek-djelima filmske umjetnosti. Ipak, ponovno se uspjelo izdvojiti nekoliko naslova koji maštovitošću u kreiranju novih narativa, žanrovskom raznolikošću i aktuelnošću sadržaja pokreću nove filmske tokove te dokazuju nepresušnu vrijednost filma kao umjetnosti

Nova godina simbolično predstavlja obnavljanje života, a običaji vezani za taj dan vuku korijene još iz daleke prošlosti. Slavljenje odlaska stare i dolaska nove godine je kulturni i društveni događaj u skoro svim dijelovima svijeta.

No, ostavimo pamet po strani – a to, priznat ćemo, često činimo – i zapitajmo se šta bismo to mi, u Bosni i Hercegovini, mogli poželjeti u 2019. godini, i to onako kako samo mi znamo; skromno i iz dubine duše

Potrebno je konačno odlučiti jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod ili nacionalna manjina, pa u skladu s tom premisom tražiti, logičkim slijedom, prava i, naravno, izvršavati obaveze. Ako su konstitutivni, onda im je matična država Bosna i Hercegovina, ne Hrvatska, pa svaka briga Hrvatske za njih predstavlja miješanje u unutrašnje stvari druge suverene države i nije u skladu s pozitivnim evropskim tekovinama

Kao što se može vidjeti iz svega navedenog, velikosrpstvo i pretenzije prema Bosni i Hercegovini nisu stvar niti jedne političke partije, niti određenog lijevog ili desnog političkog spektra, čak niti specifičnog životnog svjetonazora i seksualne orijentacije, nego čitave srpske političke, a možda i nacionalne kulture.

Generalna direktorica Fudbalskog kluba Sarajevo Sabrina Buljubašić zajedno sa većinskim vlasnikom kluba, Vincentom Tanom i vlasnikom kompanije Top Glove Lim Wee Chaiem trenutno je u trodnevnoj posjeti Istanbulu. Cilj posjete u koju je uključeno 25 volontera je pomoć sirijskim izbjeglicama u najvećem turskom gradu.

Ermina Lekaj Prljaskaj je saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, slovenske i makedonske nacionalne manjinu u Republici Hrvatskoj. Ova pripadnica albanske nacionalne manjine politički djeluje u Klubu zastupnika Milana Bandića i podržala je Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. To je bio povod za žestoku reakciju mladog aktiviste i bošnjačkog političara u Hrvatskoj Armina Hodžića. Lekaj Prljaskaj je na ovo pismo jučer reagirala. No, Hodžić ne posustaje i nastavlja polemiku, a ovaj put Lekaj Prljaskaj žestoko optužuje da „nastavlja širiti sablazni koje traže nadahnuće u velikohrvatskim aspiracijama na BiH“. Hodžićev odgovor prenosimo u cijelosti:

Ne krijem da mi je milo prozboriti sa starijim ljudima, iz njih iščačkati ponešto od onog nekadašnjeg vakta, i to podijeliti s drugima. Nekad su to dosjetljive anegdote ili potresne životne situacije koje zorno pokazuju s čim se sve imao susretati ovdašnji čovjek, a nekad tek skup suhih informacija o ljudima, datumima i događajima iz prošlosti. Kako god, držim da je u svakom slučaju riječ o vrijednoj i dragocjenoj građi kojom se već danas mlađi naraštaji iščuđavaju, vjerujući da je riječ o naučnoj fantastici, a ne o stvarnom životu. Kako li će biti tek za koju deceniju, može se samo nagađati

O ovom kapitalnom izdavačkom projektu, koji svjedoči o identitetu Bošnjaka, govorili su : Salem ef.Dedović, Fahrudin Rizvanbegović, Filip Mursel Begović, Adnan Žiško, Jasmin Hodžić, Fuad Ohranović, Senad Suljić i Asim Krhan.