Pošto je mahalska književnost (kao i književnost inače) svijet sa svojim pravilima, onda se i likovi u tom svijetu upravo tako i ponašaju – po tim pravilima, bez obzira na to kako nastali, po uzoru na nekog iz stvarnog života ili naprosto oblikovani iz svijesti pripovjedača. Mahaluše i mahaljani to znaju
Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Prof. dr. Enes Pelidija, profesor je historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i smatra da za razliku od mnogih pripadnika drugih naroda u svijetu, Bošnjaci se kao narod nemaju razloga stidjeti svoje prošlosti niti zločine i poraze mitološki pretvarati u pobjede i obilježavati ih
U jednom momentu zgrabih vreću graha i primijetih rupu koju su bili napravili miševi. Dok su klopali, unutra su i nuždu obavljali, sve je skupa smrdjelo i gadilo mi se da vreću uopće podignem. “Druže zastavniče, gdje ćemo baciti ovu vreću, miševi su je uneredili”, rekoh. Zastavnik me prezrivo pogleda i odbrusi: “Šeriću, ne pravi se pametan, nosi to na kamion. Pojest će se”
Povodom 25. godišnjice osnivanja HVO-a, veterani HVO i koordinirajući „HNS“ pod upravljačkom palicom Dragana Čovića objavili su video materijal pod nazivom „Animirani zemljovid o HVO-u“. Na njega su oštro reagirali pripadnici Pripadnici „Drežanskog bataljona“ Armije Republike BiH. Reagiranje prenosimo u cijelosti:
“Agrokor” se mora spasiti po svaku cijenu, stav je Vlade Hrvatske i dobrog dijela javnosti u susjednoj zemlji, i to, naravno, zbog 60.000 radnika u firmama širom regije, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se gleda samo iz ugla radnih mjesta, “Agrokor” vrijedi spašavati, ali vrijedi li ga spašavati po svaku cijenu.
Danas su u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu predstavljena dva prošlogodišnja izdanja iz oblasti historije i osmanistike autorice dr. Fazilete Hafizović, i to Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645) i Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. Godine objavljen u suizdavaštvu sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i SKD Prosvjeta Republike Hrvatske. O knjigama su govorili dr. Muamer Hodžić, Azra Gadžo Kasumović i dr. Fazileta Hafizović
Još od samih početaka bh. kinematografije sevdalinka nije činila samo muzičku podlogu filmskog djela koja prati i upotpunjuje radnju već je direktno učestvovala u kreiranju njegovog narativa i forme. Tako su tekstovi sevdalinke, u kojoj dominiraju motivi ljubavi, čežnje, patnje, korišteni kao prikaz unutrašnjeg stanja likova. Prvi primjer ovoga postupka zabilježen je u ostvarenju Hanka (1955)
Sporni tekst predstavlja intervju sa piscem Abdulahom Sidranom u kojem je on iznosio svoje tvrdnje o Žalbenici. Povodom navedenog teksta Žalbenica se obraćala uredništvu magazina „Stav“ i Vijeću za štampu u BiH, pa je tako navedeni magazin u dva navrata, 16. i 23.02.2017.g. objavio reagiranja Žalbenice, u skladu sa samoregulacijom medija. Time je Žalbenici omogućeno da dâ odgovor na sve navode Abdulaha Sidrana iz spornog teksta. Žalbena komisija time zaključuje slučaj i ne nalazi kršenje odredbi Kodeksa za štampu i online medije BiH.
Ismet Ramičević, skulptor koji živi i radi u Makedoniji. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti. Uz Ferida Muhića i jedini Bošnjak uvršten u enciklopediji Makedonske akademije nauka i umjetnosti. U svojoj karijeri imao je preko dvadeset samostalnih izložbi širom svijeta i jedan je od najznačajnijih modernih skulptora i umjetnika uopće u Makedoniji
Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Prof. dr. Rešid Hafizović, profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, za Stav je ustvrdio da bošnjački patriotizam nije nacionalizam
