Važno je koliko se ko bori za ovu zemlju i ko može osigurati bolji život, ostalo su medijski spinovi
Safet Softić, potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
STAV
Post by STAV
O negiranju zločina i bagatelisanju bijelih traka
Prije nekoliko dana, Dušan Šehovac, sociolog i osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba, objavio je članak pod naslovom "Zašto ratni sukob u Prijedoru i danas medijima u FBiH služi da bi se ubijala istina?, u kojem, između ostalog, brojku od 3.178 ubijenih prijedorskih civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ocjenjuje kao ideološki i nacionalistički podatak. Prijedorčanin, historičar Jasmin Medić u tekstu za Stav reagira na ovaj Šehovčev članak
LIJEPA LI SI
Bez obzira na to što smo svjedočili da jednake ljepote može biti u simfoniji kujundžija koliko i u onoj Mozartovoj. Ili što su naši mostarski zapadni susjedi u svojoj avliji uz simfoniju slušali kako se Kosačom na kraju ori: Ya Allaah, jednako lijepo kao i sve do tada. Uviđam još da je na Kosači polupan dio bosaničnog natpisa “Herceg Stjepan Kosača” (a ISIL nije preuzeo odgovornost), na kojem je do jučer, na veliku bruku, pogrešno bilo napisano Stjepanovo ime, pa se moglo reći da Hrvati ne znaju bosančicu, ili su se pravili da ne znaju, pri čemu su se sigurno pravili da ne znaju da je Stjepan veliki vojvoda rusaga bosanskoga
Svako ima svoju nafaku
“Danas je dovedeš na gotovo i, ha mali problem iskrsne, veli ona: ‘Odoh ja babi!’ Eto, jesam li u pravu, vi recite, znate bolje od mene kako to danas hoda, ja samo pričam onako kako vidim”
Kako se spasiti od kraja civilizacije
Već godinama kontam i maštam, želio bih kupiti komad zemlje negdje daleko od grada i napraviti brvnaru. Ispod brvnare bih iskopao i ozidao poveliko sklonište, napunio ga potrepštinama koje bi nas gurale još neko vrijeme nakon kraja civilizacije i nestanka svijeta koji smo poznavali
ŠTA JE U VREĆI
Gorštak, naravno, na njih ne obraća pažnju. Vidio ih je kad je ušao i sve ostalo mu je jasno. Međutim, neki ne odustaju od pitanja. Nepoznati im nije bio posebno zanimljiv. Vreća jest. – Izgleda da je teško to ništa? – Ništa je uvijek teško. Najednom su svi počeli razmišljati o vreći. Otjerala ga žena pa ponio nešto crkavice da mu se nađe za početak. Možda nosi nešto vrijedno, a u vreći da se ne primijeti? Ko bi to samo pomislio
Okrenite se kibli
Masa je ljudi tada srećom zaustavljena, ali Bošnjaci se još uvijek, sporo i s otezanjem, okreću prema kibli. Možda je to zato što je lakše usvojiti jednu drugu izjavu koja se puno češće ističe od medija: “Kome, ba, da se mi prilagođavamo, neka se oni nama prilagođavaju!?” Bez ikakve želje da potičemo bilo kakvo nadmetanje između ovih dviju izjava, odnosno dva čovjeka koji su ih izrekli, treba tek upozoriti na dva postojeća koncepta.
Knjiga mojih života: Uspješna teatarska adaptacija Hemonove autobiografije
Knjiga mojih života nije samo autobiografija već i posveta Sarajevu, njegovom mentalitetu, običajima, pravilima, od čijih će rasutih tragova Hemon izgraditi svoje “novo Sarajevo” u Chicagu.
“REALITY SHOW” NA SAMITU NATO PAKTA
Guranje premijera Crne Gore i treptanje predsjednice Hrvatske Donaldu Trumpu jedini je rezultat sastanka na vrhu zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza
JE Lʼ “SARAJVO”, KAKO ŽUPAN KAŽE
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina bila je dio NDH. Zbog toga je i jezička politika u Bosni i Hercegovini u to vrijeme bila dio ukupne jezičke politike NDH, ali je imala i nekih svojih specifičnosti. Jedna od njih jeste i naredba velikog župana Omerovića “o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna” od 23. juna 1941. godine, prema kojoj se “sjedište ove župe u govoru i pismu ima nazivati Sarajvo”, a ne Sarajevo.
Strana 223 od 275