fbpx

Post by STAV

Osim što se u Sloveniji bosanski jezik može naći u izvedbi u okviru redovne nastave, pravo je malo osvježenje projekt “Korijeni u Bosni, stablo u Sloveniji”. Počeo je kroz izvođenje eksperimentalne nastave bosanskog jezika i kulture koja postepeno prerasta u redovnu nastavu. Bošnjaka ima rasprostranjenih najmanje u desetak makedonskih općina, a bosanski jezik uči se u tri tamošnje škole, bilo kao izborni predmet Jezik i kultura Bošnjaka, bilo kao obavezni predmet po eksperimentalnom programu nastave na bosanskom jeziku

Nije li prvi glumac, onaj čije ime ne znamo iako ga poznajemo, stao na neko bure prije negoli se otkačio u novi život, u život koji su svi prisutni vidjeli? Jer, jasno je, oni koji su dosad viđali tog novopečenog mimika, možda ga i poznavali, kao i njegovo ime N. N., sad više nisu mogli biti sigurni da je taj N. N. koji u zanosu izgovara neobične riječi i misli i skreće im pažnju na nešto o čemu dosad nisu razmišljali ili pak nisu bili svjesni da razmišljaju – onaj N. N.

Da se razumijemo, žrtve su ogromne taman da je jedan čovjek poginuo. Cace nema, a ovamo nema devet ljudi, što policajaca MUP-a, što vojnih policajaca, što drugih koji su stradali, i to je žalosno. Ali, mi ipak moramo gledati drugu stranu. Bez obzira na žrtve, moramo kazati da je odluka našeg predsjednika Alije Izetbegovića bila historijska. Jer, da to tada nije urađeno, Sarajevo i Bosna i Hercegovina mogli su krenuti sasvim drugim putem, a to je put nestanka naše države i put nestanka Bošnjaka

Tifa, dokumentarac, 2017, trajanje: 49 minuta režija: Bakir Hadžiomerović; scenarij: Adnan Kapetanović; produkcija: Davor Pušić, FIST; sagovornici: Dario Džamonja, Goran Bregović, Zoran Redžić, Bruno Langer, Almas Smajlović, Sead Zele Lipovača, Milić Vukašinović, Ruždija Metanović, Vlado Podany, Dragan Vikić, Mustafa Čizmić...

U razvijenim društvima i državama osobe koje su visoko kotirale na strani onih koji su počinili najveće ratne zločine ne bi mogle ni pomisliti da obnašaju neku funkciju u postratnom periodu. U Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Svetlana Cenić imenovana je od strane Vlade Federacije na mjesto predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma. Historičar Jasmin Medić, rodom iz Kozarca, za Stav komentira ovaj skandal

Nema sumnje da će katalonski presedan utjecati na separatističke politike širom Evrope, od Škotske na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu. Sličnosti s katalonskim nacionalistima uglavnom se svode na animozitet ili čak potpuno odbacivanje centralnih državnih vlasti. Razlike su, međutim, brojne i variraju od slučaja do slučaja

Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva

Optužbama nema kraja pa su tu i planska naseljavanja Arapa, namjerno trovanje građana nekvalitetnom vodom, uništavanje zdravstvenog sistema, da bi finale bilo izjednačavanje SDA s ratnim zločincem i “monstrumom s Grbavice” Veselinom Vlahovićem Batkom, Radovanom Karadžićem i Jurom Francetićem. Naravno, sve to svojim “lajkovima” na društvenim mrežama podržavaju visokopozicionirani dužnosnici SDP-a i GS-a, a ne izostaju ni “dejstvovanja” Radončićevog Avaza. Ovakva vrsta ekstremističkog razumijevanja demokratije naprosto je sablažnjiva, a ukazuje na moguće smjerove represivnog djelovanja pod uvjetom da osvoje vlast.