KO O ČEMU, ILI KĆERKA ZASTAVNIKA MURTAŠA
Zašto sam uopće bio u vojsci? Danas je to stvar samo za mene. Naravno, da nisam služio, bio bih opasan dezerter. Zemlje u kojoj sam služio više nema. I sjećanje je samo moje
STAV
Post by STAV
Deset velikih bošnjačkih zabluda
Moramo primijetiti i postojanje određene doze mazohizma kod šire bošnjačke populacije, prihvatanje unižavanja vlastitih vrijednosti, rušenja vlastitih heroja, potrebe da se okalja vlastiti čist obraz, kao da je Bošnjacima neugodno i neprijatno biti na višoj moralnoj poziciji od ostalih, već nam je draže valjati se u balkanskom blatu kojem, barem što se tiče vlastitih lidera i njihovog humanizma, objektivno ne pripadamo
“Čast, poštenje i plemenitost riječi su koje su nestale iz upotrebe”
“Ja sam osnovnu i srednju školu završio u Pljevljima i lektiru su nam činili uglavnom Gorski vijenac i poezija srpskih pjesnika. Za Maka sam znao po Modroj rijeci, tako da sam se, otkrivši Kamenog spavača, osjećao kao da sam otkrio Ameriku. Tačno, u mom glumačkom životu i govorenje poezije zauzima značajno mjesto, a koliko je politike u tome, to neka procjenjuje ko želi”
Kako sam oslobađao Sanski Most
Nas nekoliko kreće prema tvornici da vidimo šta se to dešavalo. Ispred zgrade jeziv prizor. Uz samu fabriku, ispod neke nadstrešnice, ležali su ljudi. Mrtvi ljudi. Njih dvanaest ležalo je pokriveno dekama. Četnici su ih strijeljali prilikom povlačenja. Zastao sam i kratko se zagledao u njihova izmučena lica. To je bilo dovoljno da i danas, nakon 23 godine, još vidim njihove otvorene oči s pogledom uprtim negdje u nestvarnu i nedokučivu daljinu. Oči koje se nisu dovoljno nagledale lica svoje djece i drugih dragih osoba. Oči koje su ostale željne dunjaluka
BOŠNJACI U ALBANIJI BILI SU UVIJEK BOŠNJACI
Povodom dobivanja statusa nacionalne manjine u intervjuu za Stav Fatmir Bači govori o životu Bošnjaka u Albaniji, onome kroz šta su prošli kroz više od 150 godina u toj zemlji, kako su sačuvali svoj identitet, te očekivanjima od matice. Među istaknutim Bošnjacima Albanije ima istaknutih intelektualaca, univerzitetskih profesora, političara, umjetnika, novinara, sportista...
HLOPTA KAO RUGALICA BOSANSKOM JEZIKU
Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifičnosti bosanskog jezika. Neke riječi s glasom h vrlo često služe kao povod za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Takva je riječ hlopta, koju najčešće koriste oni koji žele ismijavati normu bosanskog jezika. Neki to rade iz neznanja, a drugi smišljeno kako bi omalovažavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Ovo je dio priče o riječi hlopta, riječi koja se kao mahana, kao “rugalica” pripisuje bosanskom jeziku
Uvođenje eura kao ekonomsko čudo u Hrvata
Vladin povjerenik za “Agrokor” Ante Ramljak, unatoč barem javnosti nedostupnih podataka o stvarnom stanju koncerna i njegovih vitalnih dijelova, odnosno kompanija, predstavio je Plan održivosti i najavio mjere oporavka i izlaska iz krize. Istovremeno, Vlada je, uz asistenciju Narodne banke, najavila uvođenje eura. No, niti za jednu od ovih mjera ne postoje elementarni uvjeti
Uloga hrvatskih obavještajnih službi u propagandi protiv BiH
Vjerovatno je da hrvatska obavještajna služba vodi akcije i operacije u kojima se, kao dopuna legalnim, primjenjuju ilegalne metode, snage i sredstva, posebno u sredinama okupljanja i djelovanja tzv. vehabijskih zajednica. Takve akcije i operacije obavještajne službe Hrvatske ne mogu provoditi bez odobrenja i usmjerenja od nadležnih političkih i državnih autoriteta u Zagrebu. Predsjednica Hrvatske Kolinda autoritet je nadređen za takvu ulogu obavještajnog sistema Hrvatske
Njemački zavod za statistiku pobija proizvoljne podatke o masovnim odlascima iz BiH
Uvidom u statističke podatke agencija za statistiku Austrije, Danske, Kanade, Norveške, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švedske i Švicarske, dobiven je podatak da se od 1. januara 2013. godine do 31. decembra 2016. godine broj naših državljana u ovim zemljama ukupno povećao za 40.334
Velika Kladuša napreduje u nazadovanju
Prije rata je Velika Kladuša bila iznad bosanskohercegovačkog prosjeka, a 2013. godine pala je ispod tog prosjeka. Od 1998. do 2012. godine Velika Kladuša gubila je prosječno godišnje 80 zaposlenih, a u periodu od 2012. do 2016. godine čak 102 zaposlenih godišnje, ističe Ramo Hirkić
Strana 191 od 275