fbpx

Post by STAV

Kinematografija koja je do krajnosti poistovjetila ženu s bremenitom ulogom koju nosi u svakodnevici savremenog društva jeste ona bosanskohercegovačka. Uspjela je izgraditi lik žene po uzoru na zemlju u kojoj ona živi – na Bosnu i Hercegovinu

Samovoljni načelnik Općine Bosanski Petrovac izabran je zahvaljujući ponajviše glasovima Srba. Kako bi osigurao svoju poziciju, nerijetko mora ispunjavati prohtjeve svojih birača, uglavnom na štetu ovdašnjih Bošnjaka. “Dokle još?”, pita se veliki broj petrovačkih Bošnjaka. 

Svakako da BiH nije isključivo bošnjačka, ali ne vidim problem da Bošnjaci svojom jednom i jedinom, pa ako hoćete i nacionalnom državom, smatraju BiH. To što je njena kompozicija multinacionalna Bošnjacima nikada nije predstavljalo problem. Znate, dijeljenjem vlasti na tri, i možda još koji dio, nije po automatizmu i dijeljenje osjećanja i ljubavi prema zemlji. Upravo taj odnos determinira šta je ova država nama, a nema sumnje da je, kako sam rekao već, jedna i jedina. Otuda je onda i nacionalna država Bošnjaka”

Suština svega ovog jeste to da organizirana negativistička kampanja širenja beznađa i očaja u kojoj se Bosna i Hercegovina pokušava prikazati ne samo najgorom državom u Evropi nego u cijelom svijetu ima velikih problema s činjenicama.

Iako relativno mala sredina, i u Prozoru ima osoba s posebnim potrebama, ali i organizacija koja im želi izaći u susret i biti tu za njih. Riječ je o Udruzi građana roditelja djece s posebnim potrebama “Djeca nade”. “Činjenica da sam majka djeteta s poteškoćama u razvoju – Sy Down – daje mi snagu da se posvećujem radu Udruge, iako nije nimalo lako”, kaže Ana Džalto

Zabrana se preporučuje u slučajevima ustaških, četničkih, fašističkih i nacističkih simbola i znakovlja te pozdrava, dok se izuzetno samo za komemoracije dopušta upotreba ustaškog pozdrava Za dom spremni, korištenog u jedinicama HOS-a za vrijeme posljednjeg rata

Ruku na srce, nije mi bilo baš prijatno na leđima konja, nekako je sve bilo pogrešno... Ali, dijete u meni, i dalje gladno Johna Waynea i “kauboja i Indijanaca”, htjelo je puni doživljaj, nešto iskonsko i pretenciozno, a onda i viteško i seljačko. Moj domaćin me okuražio. I on je uzjahao konja, pa smo zajedno jahali satima kroz pejzaže od kojih je zastajao dah. U neka doba sam se opustio, sjedinio sam se s nesretnikom ispod mene koji je tromo zabacivao sve četiri noge

Procjene su da Blagajsku tekiju godišnje posjeti više od 200.000 turista, i za početak bi se zaista trebalo ozbiljno uhvatiti u koštac s gorućim problemima očuvanja identiteta ovog vrijednog spomenika, ali i egzistencije Vrela Bune, koje bi uz kvalitetnu turističku strategiju u samo nekoliko godina moglo dostići svoje istinske potencijale