S obzirom na činjenicu da se među najslušanijim “pjevačima” u našoj zemlji, nažalost, nalaze Buba Corelli i Jala Brat, da su među najgledanijim šou-programima Farma i Parovi, ne iznenađuje ni činjenica da će upravo Hadžiavdagić-Tabaković uskoro započeti emisiju na Federalnoj televiziji, koja će biti jedan vid takmičenja među blogericama
“Posljednjih desetak godina Z-generacija, odnosno oni koji su rođeni poslije 2000. godine, opet su se okrenuli i počeli približavati bosanskom jeziku i porodici. Njih interesira gdje su im se djedovi ili pradjedovi rodili, kojim su jezikom govorili, preko interneta se povezuju s rodbinom na Balkanu za koju nisu ni znali, a zanima ih historija i rado dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Ova se generacija više interesira od prethodnih, i to je vrlo lijepo”, istaknula je prof. Akova
Na položaj velikog vezira u Osmanskom carstvu dolazile su osobe koje su se mogle osloniti na jak dvorski lobi ili su imale sreću zadesiti se u sultanovoj blizini prilikom njegovog izljeva nezadovoljstva i smjene aktualnog premijera. Što bi se reklo: ko bliže vatri, bolje se ogrije. Međutim, kada je sultan Mehmed III odlučio smijeniti velikog vezira Jemišči Hasan-pašu, Albanca rođenog na Kosovu, Malkoč Javuz Ali-paša nalazio se na dužnosti namjesnika Egipta. Dalje da dalje ne može biti, reklo bi se. Pa ipak, upravo je njega sultan odabrao kao najsposobnijeg i najdostojnijeg premijerske dužnosti u tom trenutku
Turska koristi svoje pravo na samoodbranu i sprovodi operacije u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječila humanitarnu katastrofu u Idlibu
Amir Hasanović u rat je otišao iz školske klupe. Imao je tada osamnaest godina. Kao pripadnik različitih jedinica u sastavu Drugog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, prošao je tokom četiri ratne godine brojna ratišta u Bosni i Hercegovini i bio dva puta ranjavan. “Stav” će u nastavcima objavljivati njegova sjećanja na saborce i ratne događaje u kojima je aktivno sudjelovao
I sam sam osjećao da imam dug prema ovim čestitim ljudima. To sam osjećao kad god bi se pričalo o pogibiji male Elne. To sam osjećao kad god bih sreo dedu Ibru, čija je kćer također izgubila život. To bih posebno osjećao kada sretnem Avdu, čestitog hadžiju i čovjeka nurli lica i srdačnog osmijeha. Nikada ga nisam vidio a da na licu nije imao osmijeh, a on je babo od onog hrabrog gazije i šehida Halema. On je babo još jednog šehida – Avde
“Sve ovo ja ne pišem radi sebe, nego zato da moja djeca i moje djece djeca i njihove djece djeca vide i saznaju kako je prolazio kroz život njihov djed ili pradjed ili šukundjed, pa da iz toga uzmu pouku za život, i to kao ozbiljnu pouku, a ne kao šalu”
“Izbori u Mostaru će, siguran sam, biti održani 2020. godine, samo je pitanje da li će se postići politički dogovor ili će biti neko drugo rješenje. Bolje bi bilo da se postigne politički dogovor. Suštinski bi to značilo vraćanje zakonodavne vlasti u Mostar. Želim da kažem da se predstavnici probosanskih političkih stranaka trebaju izdići iznad uskih stranačkih interesa i na izbore u Mostaru izaći jedinstveno, kao što će to vjerovatno uraditi i hrvatske stranke u okrilju HNS-a. Nije ovo nikakav poziv na nekakvu unitarizaciju, već je to politička nužnost u ovim vrlo izazovnim vremenima za Mostar i njegove građane”
Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine širi nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji mladi pisci predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglasit će pobjednika 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine
“Finansiranje 'Preporoda' još nije sistemski riješeno, tako da smo prepušteni sami sebi, odnosno sredstva za organizaciju kulturnih i drugih manifestacija prikupljamo od pojedinaca, članova 'Preporoda' i poduzetnika koji imaju razumijevanja za kulturu. Da imamo riješeno sistemsko finansiranje, sigurno bismo mogli planirati i realizirati i mnoge zahtjevnije projekte. Što se tiče Općine i viših nivoa vlasti, do sada nismo imali nikakve finansijske podrške. Krajnje je vrijeme da se ta situacija promijeni i da oni koji odlučuju o dodjeli sredstava prepoznaju značaj kulture za svaki narod”
