fbpx

Muslimani nemaju pravo na paniku, depresiju i dunjalučki strah. Naša vjera nas uči da strahujemo samo od Gospodara, da Njemu zahvaljujemo i da u konačnici sve od Njega zavisi. Budimo jedinstveni, čuvajmo naše džemate, redovito komunicirajmo s našim imamima, pomozimo jedni drugima, poštujmo odluke i preporuke našeg muftije za Zapadnu Evropu i, naravno, učimo dove da nas Allah, dž. š., pomogne u dobru i sačuva od zla. Amin!

Naučnici, međutim, vjeruju da će ono što se sada dešava u Italiji i Španiji, nažalost, uskoro stići i druge zemlje. Ono što ćemo vidjeti u SAD-u bit će katastrofalno.

Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima

Česti su tekstovi u kojima nalazimo da su vjerske zajednice, umjesto da se bore protiv bolesti, pripisivale joj, svaka svoj, poseban smisao. Navodni muslimanski “fatalizam” tumačen je potrebom za molitvama i posebno rezigniranim prihvatanjem mučeništva. Baš takve tvrdnje Musa Ćazim Ćatić u časopisu Biser 1913. godine, prevođenjem teksta Temelji islamskog morala Ahmeda Naima o tretmanu zaraznih bolesti u islamu, potpuno je opovrgao. U uvodnom dijelu autor raspravlja o kada i kaderu, sudbini i slobodnoj volji, citirajući filozofske polemike i mišljenja filozofa, teozofa o toj temi

S obzirom na to da je virus nov (ali iz “stare” poznate porodice virusa korona) pa za njega nema vakcine niti neke dokazane terapije, te s obzirom na brzinu, jedini efikasni način da se pandemija uspori, a njene posljedice minimiziraju jeste da se uspori brzina zaraze. To je, pak, jedino moguće tako što će nezaraženi svesti fizičke kontakte na minimum, dok će zaraženi biti u samoizolaciji, karantinu ili bolnici. Tu se krije srž važnosti reakcije pojedinaca na savjete i/ili mjere o sprečavanju širenja COVID-19

U martu 1948. godine Staljin je Tita i njegovu vladu pozvao u Moskvu i od njih zatražio da napuste “personalističku politiku”. Od tada je insistirao da će se on povinovati vrhovnom odboru i slijediti naredbe Kremlja. Maršal je, kao odgovor, prekinuo sve odnose sa Staljinom. “Koliko god svi od nas vole SSSR, zemlju socijalizma, ni na koji način ne bismo trebali manje voljeti našu zemlju, što je ujedno i način razvoja socijalizma”