Mladi profesor historije i uposlenik Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica Ahmo Mehmedović u saradnji s uposlenicima Područne škole Potočari pokrenuo je akciju prikupljanja knjiga za učenike ove škole.
Izraz Crni petak prvi je put iskorišten 1869. godine. Naime, 24. septembra te godine divljale su brojke na Wall Streetu. Krivci za to bili su dvojica špekulanata po imenu Jay Gould i James Fisk. Važno je znati da su SAD nakon građanskog rata morale poduzeti značajne ekonomske napore za obnovu nacije. U ratu je život izgubilo 617.000 ljudi.
Novi broj magazina Stav u prodaji je od četvrtka, 26. novembra, širom Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH je bitan jer je anulirao ono što je osporavalo historijski kontinuitet BiH kroz proglašenje banovina tokom Kraljevine Jugoslavije ili Nezavisne države Hrvatske dvije godine prije toga. Kao samostalna banovina i kraljevina u srednjem vijeku, sandžak pa ejalet u vrijeme Osmanske države, “corpus separatum” za vrijeme Austro-Ugarske... ZAVNOBiH predstavlja nastavak postojanja Bosne i Hercegovine kao administrativne jedinice u njenim povijesnim granicama. Upravo zbog toga je i pogrešno nazivati ga rođendanom Bosne i Hercegovine
Mi danas ni svoju državnost (25. novembar 1943) ni svoju nezavisnost (1. mart 1992) ne slavimo samo kao puke datume; ta dva događaja obuhvataju, prihvataju i grle sve ono što ova država jeste i što je čini Bosnom i Hercegovinom. Dan državnosti je, prema tome, prilika da se u okviru Bošnjačkog leksikona prisjetimo godišnjica značajnih događaja iz povijesti Bosne, godišnjica koje su nerijetko i same u prošlosti označavale neke nove početke i za Bosnu i za Bošnjake.
Nijedna od knjiga iz Izabranih djela u ovoj jubilarnoj ediciji, čiji su urednici Izedin Šikalo i Hamza Ridžal, nije objavljivana u posljednjih dvadeset godina. Rubaije su posljednji put objavljene 2000. godine, Trofanda 1997, a Krakta uputa u prošlost Bosne i Hercegovine i Misli i čuvstva – ma koliko to nevjerovatno zvučalo – nikada nisu imale druga izdanja. Istina, u Zagrebu je 1989. godine otisnut reprint prvog izdanja Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine, te potom i 1994. godine u Zürichu, ali ne i drugo izdanje ove studije. Dijelovi knjige Misli i čuvstva objavljivani su u nekoliko navrata, unutar različitih izbora iz Bašagićeve poezije, ali to djelo nikada nakon 1905. godine nije publicirano kao pjesnička cjelina u jednoj knjizi. Ove činjenice upečatljivo svjedoče o našoj duhovnoj lijenosti. Trebalo je proći cijelo stoljeće da objavimo druga izdanja knjiga Safvet-bega Bašagića, barda bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, pjesnika čija je pozicija unutar bošnjačke književnosti uspoređivana s onom Goetheovom u njemačkoj tradiciji.
Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.
Dok koronavirus nastavlja prijetiti toj južnoameričkoj zemlji s 45 milijuna stanovnika, nekoliko ministarstava koordinirano radi na ceremoniji ispraćaja Maradone, koji je 1986. godine predvodio Argentinu do naslova Svjetskog prvaka.
A da li vi znate išta o sebi? Recimo, ko ste vi, to jest – mi, Bošnjaci? Ne znate. To se mora znati. Čujete li, mora. Mi se sami sebi moramo objasniti, ko smo, što smo, odakle smo, pa onda to reći drugima, čvrsto i bez dozvole da se posumnja. Zidao ti Aja Sofiju ili brvnaru, udarao ti na bečke zidine ili tebi noću udarala kiša u pendžere, moraš znati ko si, šta si, čovjek li si, ili si pašče
Dan državnosti treba biti trenutak okretanja našeg pogleda unazad, na prvi početak, da bismo vidjeli kakvo kolosalno djelo ranijih generacija stoji iza nas i da se upitamo kakve su naše odgovornosti da to djelo očuvamo, unaprijedimo i osiguramo mu budućnost
