fbpx

Arnaut proziva čovjeka čija je porodica žrtva ne samo komunističkog već i fašističkog terora i kojem su fašisti tokom Drugog svjetskog rata ubili dvojicu daidža.

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

Adam Mez, Cristina de la Fuente i Noah Gordon, troje stručnjaka s triju različitih španskih univerziteta, onih u Granadi, Madridu i Barceloni, napisali su tri knjige kao rezultat svojih istraživanja o čudesnim dometima arapske, odnosno muslimanske medicine u srednjem vijeku; redovi koji slijede samo su dio njihovih saznanja skupljenih u uzbudljivim knjigama o čudesnim naučnicima i njihovim medicinskim dometima o kojima na zapadu Evrope nisu znali ništa sve do 16. stoljeća

Vrijeme briljantnih individua, hodajućih instituta i enciklopedija, velikih projekata i fascinantnih naučnih uspjeha poteklih iz privatnih radnih soba dobrano je iza nas, i danas se trebamo prilagođavati novim društvenim prilikama i standardima djelovanja koje moramo ispoštovati želimo li uopće djelovati. A jedan je od tih standarda timski rad, bez kojeg je uspjeh i ostvariv, ali je kratkoročan. I? Gdje smo u tom timskom radu mi? Gdje je u toj vrsti kooperacije današnja generacija?

Iako će se 2020. godina pamtiti po poteškoćama izazvanim pandemijom novog koronavirusa, Gradska biblioteka Travnik u ovoj je godini dobila novo ruho. Vrijeme kolektivne izolacije početkom godine iskorišteno je za kompletnu unutrašnju i vanjsku adaptaciju zgrade Biblioteke.

Cilj ovog teksta nije da uspoređuje, suprotstavlja ili propituje iskazano prijateljstvo stranih državnika prema Bosni i Hercegovini, njihovo razumijevanje agresije na Bosnu i Hercegovinu i Genocida nad Bošnjacima, već da upozori na prisutno licemjerje u dijelu, prije svega, domaće javnosti.

Poziv da vlasti obrate pažnju na pisanja medija zbog izvještaja o užasu kojem su izloženi migranti na hrvatskoj granici odražava antidemokratska raspoloženja predsjednika Milanovića.

 Zahvaljujući intervenciji i stalnom insistiranju porodice, Crveni križ vrlo je rano evidentirao Rahmana Bajrića kao ratnog zarobljenika. Ta evidencija uveliko mu je pomogla da ne bude strijeljan kao mnogi drugi. Nakon više od dvije godine zatočeništva, Rahman je razmijenjen u oktobru 1994. godine i tad je došao u Bužim kod sestre Hate. Priključio se 505. brigadi Petog korpusa Armije RBiH, ušavši u sastav jedinice “Hamza”. Dva je puta ranjen u borbama za odbranu bihaćkog okruga