fbpx

Jasno je kako beogradski režim vrlo vispreno nadrasta poziciju koju je imao nakon agresorskih pohoda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Nakon amortiziranja odgovornosti i izbjegavanjem suočavanja s posljedicama, Srbija je spremna za sljedeći korak. Redefinirani pristup se pokazao dobrim, a strategija nije promijenjena. Barem tako izgleda. Time se otvara suštinsko pitanje za budućnost Balkana. Do kada će srpska ekspanzionistička politika biti mirna i svoje zahtjeve postavljati indiskretno i mirnim sredstvima

Ja živim u Velikoj Kladuši s porodicom, nemam dvojno državljanstvo i sigurno sam zainteresiran da stanje u Velikoj Kladuši bude bolje, jer svi navedeni problemi odražavaju se i na moj život. I mene i moju porodicu brinu migranti – jer nam je ugrožena sigurnost, brine odlazak mladih – jer će sutra i moje dijete poželjeti da ode, brine nezaposlenost – jer i moji članovi porodice nisu zaposleni i ja imam kredite itd. Zbog navedenog, kao i zbog brojnih projekata i strateških ciljeva koje ću ponuditi građanima Velike Kladuše i koje realno mogu realizirati, siguran sam da vrijedi za mene glasati

Ideja o strateškom značaju sjemena i cijeli narativ oko toga UKRADEN je od vladajuće partije, koja je od dolaska na vlast (2002) stimulirala domaću proizvodnju sjemena, tako da je u periodu između 2002. i 2018. ona povećana 4-5 puta. Projekt Ata Tohumu Projesi (Projekt sjemena predaka, pod pokroviteljstvom Emine Erdoğan, supruge predsjednika Republike Turske), projekt koji ovaj bodrumski pokušava simulirati, u okviru ratarskog i šumarskog ministarstva pokrenut je prije tri godine i u njega je uključeno 18 istraživačkih instituta iz svih krajeva Turske. Sve to što su CHP pajaci u Bodrumu izigravali da pokreću već postoji i funkcionira na višem, naučnom nivou

Podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju nacionalni sastav, od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470 osobe su srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti. Centralna izborna komisija (CIK) svakako bi trebala obratiti pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na biračkim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore

Naši su poslovi ulaganje, a ne davanje. Ako bismo mogli pobijediti ovaj hal, onda bi nam, inšallahu te'ala, visine bile sigurno otvorene. Što god radiš dobra, što daješ drugom, dijeli ne očekujući ništa zauzvrat. Tim se osobama onda nebo otvara, na taj način oslobađaš onoga preko puta sebe i to je ono što hazreti Lukman kaže svom sinu: “O, moj sinak, dvije stvari odmah zaboravi! Zlo koje je neko tebi uradio i dobro koje si ti nekome uradio”

Nisu imali kuda: ako krenu preko livade, čeka ih četverocijevac; krenu li lijevo, naići će na nas; pođu li desno, idu na momke koji su polahko zatvarali stare položaje u ponovnu liniju. Jedino što ih je čekalo, ma šta izabrali, bila je smrt. Ostalo je tu dvadesetak tijela agresorskih vojnika. Po ispravama koje smo kod njih našli, vidjelo se da su većinom iz Srbije. Neki od njih bili su iz Valjeva, Apatina i Užica, a trojica iz Crne Gore, iz Nikšića

U augustu 1978. godine jurili smo našim prvim “Stojadinom” ravnom domovinom Tibora Kayana. S njim će započeti moja tajna i strastvena potraga za korijenima, koja je i nas, u balkanskim gudurama, zahvatila nakon Korijena Alexa Haleya i TV serije nazvanoj po glavnom junaku djela – Kunta Kinte

Kerim Kurtović ostao je magistrom. Učiteljem neobičnih frazema. A tu se zaista dobro snalazio. Upoznao sam ga, pamtim, u arhaičnoj pisarnici ili radionici (Ulica Mula Mustafe Bašeskije) gdje sam tad često zalazio. Bio je to nekako prijatan prostor, zahvaljujući domaćinu (često smo se smijali i u raspravama), ali Kerim je uvijek imao onu svoju oficirsku distancu