"Da ne bi nedjelje dosadne bile, dan za spavače tužnoga lika" u ovim predugim danima izolacije i karantina tragamo po arhivima bosanskohercegovačkih medija vraćajući iz naše historije neke od najzanimljivijih tada objavljenih tekstova
Na današnji dan 1818. godine u njemačkom je gradu Trieru rođen Karl Heinrich Marx, njemački filozof, revolucionar, historičar i novinar. Smatra se najuticajnijim socijalističkim misliocem 19. stoljeća i jednom od najuticajnijih ličnosti u historiji čovječanstva. Skoro je polovina stanovništva u svijetu živjela pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički, a za života, ovaj revolucionar trpio je ignoriranje mnogih naučnika. Najznačajnija Marksova djela su „Kapital”, u kome predstavlja političku ekonomiju kao nauku, i „Komunistički manifest“ u čijem je pisanju učestvovao i Friedrich Engels, a koji postavlja osnovne ideje koje će imati ogroman uticaj na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svijetu. Povodom obljetnice Marxovog rođenja podsjećamo na članak o nepoznatoj strani Marxovog karaktera objavljen u magazinu Stav.
Aktivisti, novinari, ljudi označeni kao nevjernici ili jednostavno obični građani koji su bili u suprotnosti s drakonskim pravilima organizacije na čelu sa Abu Bakr Bagdadijem, svi su oni bili bacani u ovu jamu. Oni koji su ih bacali su još na slobodi. Sirijska mreža za ljudska prava upozorava da se najmanje 8.140 osoba koje je ISIL uhapsio još uvijek vode kao nestali.
Podsjetio je da je firma do sada u BiH investirala više od deset miliona eura. Međutim, važnim smatra i usmjeravanje dobiti u daljnje investicije na prostoru Bosne i Hercegovine koja, kako je rekao, pored kvalifikovane radne snage i strateškog položaja uz samu granicu EU, nudi i niz drugih pogodnosti.
Ukopan je pred porodičnom džamijom u Travniku. Veličanstvena bješe dženaza njega, koji je osamnaest godina bio načelnikom, majkom sirotinje, a pravednim sudijom svima zajedno i neustrašivim borcem za slobodu. Otimali su se pripadnici raznih vjera koji će biti bliže mrtvom tijelu.
Fondacija "Alija Izetbegović" donirala je sandžačkim opštinama vizire za borbu protiv koornavirusa. Viziri su podijeljeni i ugroženim skupinama u Bosni i Hercegovini te je u skladu s okolnostima pandemije ovo jedna od prvih aktivnosti Fondacije "Alija Izetbegović". "Sa ovim su pokazali da misle na Bošnjake i sve građane Sandžaka", poručuju iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka ne skrivajući zadovoljstvo ovom gestom.
Jedan od organizatora otpora, ratni komandant 31. Drinske udarne brigade (DUB) Abduselam Sijerčić – Pelam sjeća se da su hiljade branilaca, sa ručno rađenim lovačkim puškama ili bez ikakvog naoružanja, stale u odbranu grada protiv znatno nadmoćnijeg neprijatelja
Ključni izazovi danas su održivi razvoj, ekološki razvoj, dužničke krize, špekulativno poslovanje, ekstremno siromaštvo nasuprot ekstremnog bogatstva, nepravedna raspodjela društvene imovine, insistiranje na dobrobiti pojedinca umjesto dobrobiti društva. Ključni izazovi danas su održivi razvoj, ekološki razvoj, dužničke krize, špekulativno poslovanje, ekstremno siromaštvo nasuprot ekstremnog bogatstva, nepravedna raspodjela društvene imovine, insistiranje na dobrobiti pojedinca umjesto dobrobiti društva. Islamski principi daju odgovore na ove izazove
Uvijek sam se pružao onoliko koliko mi je jorgan dug, a bio sam i zadovoljan s onim što imam. Vodio sam računa da ne budem muhtač drugome, te da mogu pomoći onima kojima je pomoć potrebna. I rahmetli supruga Sejda mi je bila takva. Samo sam jednom u životu, nekako odmah po ženidbi, uzeo kredit i sam sebi uvećao ratu da ga što prije otplatim. Ima i smrt. Neću da preselim a nekome da ostanem dužan. Jeo sam zdravu hranu
Momak iz Živinica brzo skide ranac, otkopča ga i izvadi dvije protuoklopne kumulativne granate. Otvorio je prozor, izašao na balkon i uzeo zaklon iza uskog zida. Mi smo stajali na prozoru. Nogom nam je gurnuo svoju pušku: “Sklonite se za zid, bacit ću ih odjednom.” Pružio je ruke preko prozora da drugi vojnik izvuče osigurače. Pogledao nas je još jednom i viknuo: “U zaklon”
