fbpx

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku

Vruća ljetna noć izmamila je ljude pred džamiju. Sjede, eglenišu i iščekuju ezan. Mnogi su od njih tog dana vrijedno radili na njivama. Razgovaramo i prisjećamo se ramazana koji su, rotirajući se ustaljenom dinamikom, padali u vrijeme koševine ili berbe trešanja. Postilo se i nije se marilo za glad i žeđ. Nije se marilo ni za dobronamjerne savjete da se, tako iscrpljeni i umorni, okrijepe barem tako što će vodom samo nakvasiti ispucale usne. Iako sasvim legalna i legitimna opcija, niko je nije uzimao zaozbiljno niti posezao za njom

Na stranici imate pristup njenim zgradama i možete se slobodno kretati iz jedne prostorije u drugu. Čitav je monumentalni kompleks lijep, ali najviše pažnje izazivaju Nasrid palača i Patio de los Leones.

Ako govorimo o ramazanu, treba reći da je Islamska zajednica pokazala da je u potpunosti dorasla izazovima, a vjernici muslimani pokazuju se krajnje odgovornom populacijom. Za to vrijeme pravoslavci po svojim bogomoljama skandalozno jedu iz jedne zlatne kašike, dok tu za zdravlje potencijalno opasnu rabotu prenosi javni TV servis. U Hrvatskoj pojedini svećenici također nelegalno služe mise pritom se fizički sukobljavajući s policijom i novinarima.  

Jasno je da ćemo konačno mišljenje o “švedskom modelu” moći dati tek za koji mjesec, ali jasno je i to da oni koji se u Bosni i Hercegovini zanose blagodatima ovog načina borbe protiv pandemije moraju znati da je čak i u slučaju da u konačnici rezultira uspjehom, ili relativnim uspjehom, on teško primjenjiv na Bosnu i Hercegovinu, na naš način života, na našu kulturu, običaje, navike

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu