fbpx

Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima

Česti su tekstovi u kojima nalazimo da su vjerske zajednice, umjesto da se bore protiv bolesti, pripisivale joj, svaka svoj, poseban smisao. Navodni muslimanski “fatalizam” tumačen je potrebom za molitvama i posebno rezigniranim prihvatanjem mučeništva. Baš takve tvrdnje Musa Ćazim Ćatić u časopisu Biser 1913. godine, prevođenjem teksta Temelji islamskog morala Ahmeda Naima o tretmanu zaraznih bolesti u islamu, potpuno je opovrgao. U uvodnom dijelu autor raspravlja o kada i kaderu, sudbini i slobodnoj volji, citirajući filozofske polemike i mišljenja filozofa, teozofa o toj temi

S obzirom na to da je virus nov (ali iz “stare” poznate porodice virusa korona) pa za njega nema vakcine niti neke dokazane terapije, te s obzirom na brzinu, jedini efikasni način da se pandemija uspori, a njene posljedice minimiziraju jeste da se uspori brzina zaraze. To je, pak, jedino moguće tako što će nezaraženi svesti fizičke kontakte na minimum, dok će zaraženi biti u samoizolaciji, karantinu ili bolnici. Tu se krije srž važnosti reakcije pojedinaca na savjete i/ili mjere o sprečavanju širenja COVID-19

U martu 1948. godine Staljin je Tita i njegovu vladu pozvao u Moskvu i od njih zatražio da napuste “personalističku politiku”. Od tada je insistirao da će se on povinovati vrhovnom odboru i slijediti naredbe Kremlja. Maršal je, kao odgovor, prekinuo sve odnose sa Staljinom. “Koliko god svi od nas vole SSSR, zemlju socijalizma, ni na koji način ne bismo trebali manje voljeti našu zemlju, što je ujedno i način razvoja socijalizma”

U odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine 81 pripadnik ove elitne formacije dao je svoj život, a nekoliko stotina ih je ranjeno. U njenim redovima borilo se više od 1.500 specijalaca. Odredu policije “Bosna”, tokom svog postojanja, uručeno je mnoštvo odlikovanja i priznanja: Orden zlatnog grba s mačevima, četiri Zlatna ljiljana i pet Policijskih medalja za hrabrost, 86 Zlatnih policijskih znački i 60 Srebrenih policijskih znački.

IZAZOV #MOJSEVDAH pokrenuo je magazin “Biserje” kojega izdaje Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”. Kako ističu riječ je o poticaju građanima Bosne i Hercegovine, ali i našoj dijaspori širom svijeta, da pjesmom navladaju krizu u kojoj su se našli. Na izazov su se odazvale mnoge muzičke zvijezde iz Bosne i Hercegovine i bh. dijaspore, a kako poručuju iz BZK “Preporod” najviše veseli činjenica da se na izazov odazvao veliki broj građana, među kojima ima zaista veliki broj talentiranih a do sada anonimnih pjevača. Magazin “Biserje” večeras je objavio snimku đakona Branislava Rajkovića koji je poslao i poruku povodom svojeg učešća u izazovu te na turskom jeziku otpjevao ilahiju Ašika Junuza

Usred sve veće sumnje u službene brojke u Kini, za koje mnogi smatraju da su više nego zvanične, vlada je proglasila 14 zdravstvenih radnika, policijaca i socijalnih radnika koji su svoje živote dali tokom u epidemije, mučenicima, Među njima je bio i Li Wenliang, oftalmolog koji je prvi upozorio na bolest i policija ga je zato kaznila.