fbpx

Hafiz Husejn ef. Čajlaković poznati je bosanskohercegovački imam, hafiz i vaiz. Rođen je 1963. godine u Orahovici kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1983. godine. Od 1986. godine nosi časno zvanje hafiza Kur'ana. Trinaest godina obavljao je dužnost imama, hatiba i muallima u džematu Babići (Orahovica, Zenica), a od 1997. godine imam je u džematu Poljice, također na području Medžlisa Islamske zajednice Zenica. Prvi je imam u Zenici koji je nakon Drugog svjetskog rata klanjao teravih-namaz s hatmom. To znači da se na svakom rekatu teravih-namaza prouči po jedna stranica, a do kraja ramazana i cio Kur'an. Na takmičenju učača Kur'ana u Zagrebu dva puta osvajao je drugo mjesto, a drugo mjesto osvojio je i u Sarajevu u takmičenju iz hifza cijelog Kur'ana. Završio je trogodišnji studij na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Husejn Čajlaković pripada grupi najpoznatijih i najomiljenijih bosanskih vaiza, govornika. Putuje po džematima u BiH i dijaspori. Predavanja je držao u bosanskim džematima u Americi, Njemačkoj i Švicarskoj. Autor je velikog broja knjiga s islamskom tematikom. Hafiz Čajlaković za Stav govori o aktuelnim temama, a njegove odgovore na naša pitanja donosimo u formi kratkih zabilješki, od kojih je svaka zasebno predavanje

Vlade se pripremaju oporaviti svoje gospodarstvo od krize uzrokovane koronavirusom i trebale bi uložiti u poboljšanje održivosti sistema proizvodnje hrane, kako u društvu, tako i u okruženju. Ovo će zahtjevati nova ulaganja kao i izmjene postojećih subvencija, obradu i brigu o poljoprivrednom zemljištu kako bi ih doveli do stanja plodnosti i usredotočili se na proizvodnju zdrave i pristupačne hrane. Naravno, mora se smanjiti i otpad od hrane.

Otkako ga je New York kupio 1868. godine, otok Hart uvijek je služio kao groblje za siromašne, ali i kao vojni i civilni zatvor, sanatorij, psihijatrijja pa čak i raketna baza. Sada dodaje novo poglavlje svojoj priči kao velika masovnu grobnica

Nakon proglašenja pandemije virusa korona, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica najavilo je podršku povratnicima i u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, te podršku svakom zaposlenom u plaćanju doprinosa tri mjeseca

Koncentracioni logor Batković osnovan je 1. aprila 1992, a zatvoren sredinom januara 1996. godine. U njemu su nad nesrpskim stanovništvom i vojnim zarobljenicima vršene neviđene i normalnom umu neshvatljive torture. Ubijeno je oko 80 osoba. Krvnici su Mustačeviću u Batkoviću slomili ruku, nos, izbili su mu zube, razbili glavu, polomili rebra i tri pršljena... Zarobljenici nisu imali nikakve higijenske uvjete i dobili su vaške

Značajno je u kontekstu krize izazvane pandemijom razlučiti nekoliko stvari, a na osnovu zadatog teorijskog okvira, i postaviti suštinsko pitanje: Da li pandemija kojoj svjedočimo na početku 2020. godine posjeduje snagu tog izuzetnog događaja kojim će čovječanstvo krenuti novim putem